Usred napetosti, iranska i ruska mornarica će u četvrtak provesti vježbe u Omanskom moru, prema novinskoj agenciji Fars. Vježbe, za koje je iranski pomorski komandant rekao da su namijenjene “suprotstavljanju aktivnostima koje ugrožavaju pomorsku sigurnost”, dolaze nakon što je iranska mornarica održala vježbe u Hormuškom moreuzu, nakon povećanih napetosti sa SAD-om, koji je poslao drugi nosač aviona u regiju.

Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi izjavio je u srijedu da Teheran “izrađuje” okvir za buduće razgovore s Washingtonom, tokom telefonskog razgovora s UN-ovom organizacijom za nuklearnu energiju.

U razgovoru s direktorom IAEA-e Rafaelom Grossijem, Araghchi je “naglasio fokus Islamske Republike Iran na izradi početnog i koherentnog okvira za unapređenje budućih razgovora”, prema saopćenju iranskog ministarstva vanjskih poslova.

Izjava dolazi nakon drugog kruga razgovora sa SAD-om u Ženevi u ponedjeljak. Na razgovorima između SAD-a i Irana u Ženevi postignut je dogovor o “vodećim principima”, a Oman je rekao da je postignut “dobar napredak”.

Međutim, američki potpredsjednik JD Vance opisao je razgovore kao mješovite, rekavši da su “u nekim aspektima dobro prošli; složili su se da se sastanu nakon toga”, dodajući da Iran i dalje odbija priznati neke od crvenih linija američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Trump nastoji natjerati Iran da odustane od svog nuklearnog programa, za koji Iran tvrdi da je mirnodopski, a administracija također insistira na ustupcima u korist Izraela u vezi s programom balističkih raketa.

Usred napetosti, iranska i ruska mornarica će u četvrtak provesti vježbe u Omanskom moru, prema novinskoj agenciji Fars.

Pametna kontrola

Vježbe, za koje je iranski pomorski komandant rekao da su namijenjene “suprotstavljanju aktivnostima koje ugrožavaju pomorsku sigurnost”, dolaze nakon što je iranska mornarica održala vježbe u Hormuškom moreuzu, nakon povećanih napetosti sa SAD-om, koji je poslao drugi nosač aviona u regiju.

Iran je u utorak zatvorio dijelove Hormuškog tjesnaca zbog vojne vježbe pod nazivom “Pametna kontrola Hormuškog tjesnaca”, koja uključuje gađanje ciljeva na morskoj površini pravim streljivom, javljaju svjetski mediji. Ovaj rijedak i potencijalno nezabilježen potez Teherana uslijedio je usred gomilanja američkih vojnih snaga u Arapskom moru i služi kao izravno upozorenje svijetu u slučaju da američki predsjednik Donald Trump zapovijedi napad na Iran.

Novinska agencija Tasnim, bliska Iranskoj revolucionarnoj gardi, izvijestila je u utorak ujutro o uspješnom testiranju projektila ispaljenih s obale i iz unutrašnjosti zemlje koji su pogodili ciljeve u tjesnacu. Iako Teheran navodi “sigurnosne razloge” za privremeno zatvaranje koje bi trebalo trajati nekoliko sati, potez je izazvao zabrinutost u svijetu jer kroz ovaj plovni put prolazi 20 posto svjetske nafte.

Zatvaranju tjesnaca prethodio je niz incidenata i snažna vojna retorika. Napetosti su dodatno porasle 4. februara kada je borbeni avion američke ratne mornarice oborio iransku bespilotnu letjelicu u Arapskom moru jer se previše približila nosaču zrakoplova USS Abraham Lincoln. Istodobno, Iran je optužen za ometanje trgovačkog broda pod američkom zastavom koji je plovio tjesnacem.

Predsjednik Amerike Donald Trump pojačao je pritisak najavom slanja najvećeg svjetskog nosača zrakoplova, USS Gerald R. Ford, s Kariba na Bliski istok. Iako je Trump isprva prijetio napadom zbog krvavog gušenja protuvladinih prosvjeda u Iranu krajem decembra i tokom januara, fokus je sada na nuklearnom programu. Američka administracija traži da Teheran u potpunosti odustane od obogaćivanja uranija, što SAD vidi kao put prema nuklearnom oružju.

Zašto je važan Hormuški tjesnac

“Mogli smo imati dogovor umjesto slanja nevidljivih bombardera B-2 da unište njihov nuklearni potencijal. Morali smo ih poslati”, izjavio je Trump, referirajući se na prošloljetne udare u junu kada su američke snage bombardirale ključna iranska postrojenja nakon zastoja u pregovorima.

Hormuški tjesnac je zakrivljeni plovni put koji na svom najužem dijelu iznosi oko 34 kilometra. On povezuje Perzijski zaljev s Omanskim zaljevom, omogućujući brodovima pristup ostatku svijeta. Iako Iran i Oman ondje imaju svoje teritorijalne vode, tjesnac se smatra međunarodnim putem.

Povijesno važan za trgovinu svilom i bjelokosti, danas je ključna ruta za supertankere koji prevoze naftu i plin iz Saudijske Arabije, Kuvajta, Iraka, Katara, Bahreina, Ujedinjenih Arapskih Emirata i samog Irana. Većina tih energenata namijenjena je azijskim tržištima, uključujući Kinu, koja je jedini preostali kupac iranske nafte, objavio je Daily Mail.

Prema podacima američke Uprave za energetske informacije (EIA), većina energenata koji prolaze tjesnacem nema alternativni put za izlazak iz regije, unatoč postojanju cjevovoda u Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Upravo zato svaka prijetnja zatvaranjem tjesnaca dovodi do naglog skoka cijena energije na svjetskim tržištima, kao što je bio slučaj tokom izraelsko-iranskog rata prošlog juna.