Hrvatski turizam i ove godine ulazi u sezonu s ozbiljnim manjkom radne snage. Procjene govore da nedostaje oko 65 hiljada sezonskih radnika, dok se domaći kadar sve teže pronalazi. Poslodavci zato sve ranije zapošljavaju, oslanjaju se na strane radnike i ulažu u edukaciju, upozoravajući da bez njih neće biti moguće zadržati kvalitet usluge niti konkurentnost hrvatskog turizma
Poslodavci u turizmu, ugostiteljstvu i trgovini već su započeli potragu za radnicima za nadolazeću turističku sezonu. Procjene govore da će Hrvatskoj ove godine trebati oko 65 hiljada sezonskih radnika, dok je pronalazak domaće i kvalificirane radne snage sve teži. Upravo zbog toga očuvanje kvaliteta usluge postaje jedan od najvećih izazova pred početak sezone.
Zbog kroničnog nedostatka sezonskih radnika, poslodavci s potragom počinju sve ranije. Alen Mrvac, specijalist za odnose s javnošću u Alma Career Croatia, koja upravlja portalom Moj posao, ističe da se ključni dio zapošljavanja odvija već početkom godine.
„Potraga je najintenzivnija tokom januara i februara. Do kraja februara dobar dio poslodavaca već ima popunjen veći dio kadra. Preostale pozicije popunjavaju se u slučaju nužde, odnosno takozvana vatrogasna rješenja traže se u aprilu ili maju“, pojašnjava Mrvac.
Strani sezonski radnici traže se još od oktobra prethodne godine kako bi se na vrijeme osigurale radne dozvole. Bernard Zenzerović, direktor Udruženja poduzetnika u hotelijerstvu Hrvatske, naglašava da je potreba za radnom snagom izrazito velika.
„Procjena je da nam treba oko 65 hiljada sezonskih radnika. Nastojimo što veći dio osigurati na domaćem tržištu, ali to nije moguće u potpunosti. Očekujemo oko 15 hiljada domaćih sezonaca, dok će broj stranih radnika ostati na nivou prošle godine – oko 50 hiljada“, navodi Zenzerović.
Istraživanje portala Moj posao pokazuje da se domaći radnici češće odlučuju na sezonski rad ako je plaća u prosjeku 30 do 40 posto viša nego za isti posao u kontinentalnom dijelu zemlje. Najtraženiji su kuhari, konobari, slastičari, sobarice, recepcionari, animatori i prodavači.
Mravac ističe da poslodavci i dalje traže kvalitetan kadar, iako su kriteriji nešto ublaženi u odnosu na ranije godine. „Visokokvalificirani radnici s iskustvom koji donose dodatnu vrijednost rijetki su i moraju biti dobro plaćeni. Tamo gdje se ranije tražilo pet godina iskustva, danas se često traže tri“, kaže on.
Kako bi zadržali nivo usluge, poslodavci sve više ulažu u edukaciju zaposlenih. Voditelj bara Alen Jurušić objašnjava da se obuke provode unutar samih objekata. „Radnici prolaze edukacije u matičnim objektima, a voditelji i šefovi brinu da su upoznati s uslugama i proizvodima koje nudimo“, ističe Jurušić.
Zenzerović upozorava i na snažan rast troškova rada. „Od 2019. do danas plaće u hotelijerstvu porasle su oko 75 posto, dok su prihodi rasli oko 58 posto. Osim u plaće, ulaže se i u smještaj radnika te u edukacije“, kaže on.
Ekonomski analitičar Predrag Bejaković smatra da će problemi s pronalaskom radne snage potrajati. „Hrvatskoj ozbiljno nedostaje radnika. Iako imamo oko 87 hiljada nezaposlenih, dio tih radnih mjesta neće se moći popuniti domaćom radnom snagom“, ističe Bejaković.
On naglašava da strani radnici nisu prijetnja domaćem tržištu rada. „Najvažnije je da građani shvate kako stranci ne oduzimaju radna mjesta, već pomažu hrvatskom gospodarstvu“, poručuje.
Bejaković smatra da nema mnogo prostora za snažniji rast plaća. „U posljednjih pet godina plaće su porasle više od 40 posto, dok je produktivnost rasla tek nešto više od 10 posto. Daljnje povećanje plaća ugrozilo bi konkurentnost“, upozorava.
Zaključno, ističe da je ključ u društvenoj otvorenosti i integraciji. „Hrvatska u tom segmentu stoji relativno dobro. Važno je biti dobar domaćin i omogućiti stranim radnicima što lakšu integraciju“, zaključuje Bejaković.
IZVOR; Bosna.hr, HIna
