Italijansko tužiteljstvo istražuje navode ostrancima koji su, prema novinarskim otkrićima, plaćali da učestvuju u teroru nad stanovništvom Sarajeva između 1992. i 1995. godine. Iako dosad nije bilo konkretnih dokaza o njihovoj ulozi, nova istraga ponovo otvara jedno od najmračnijih pitanja rata. Rezultati postupka očekuju se u martu, dok Sarajevo poručuje da će pružiti punu podršku rasvjetljavanju mogućih ratnih zločina

Gradsko vijeće Sarajeva donijelo je odluku da se glavni grad Bosne i Hercegovine priključi krivičnom postupku koji se u Milanu vodi protiv osoba osumnjičenih da su tokom rata ciljano pucale na građane i građanke Sarajeva i pri tome ih ubijale.

Početkom novembra 2025. godine tužiteljstvo  u italijanskoj metropoli pokrenulo je istragu protiv tzv. „vikend-snajperista“. Novinar Ezio Gavazzeni prethodno je izvijestio da su tokom opsade Sarajeva, u ratu od 1992. do 1995. godine, državljani Italije i drugih evropskih zemalja plaćali visoke svote novca kako bi pucali na civile. Svoja istraživanja predao je nadležnom tužilaštvu.

Nagađanja o takvim slučajevima pojavila su se već 1995. godine u izvještaju lista Corriere della Sera. Ta se priča u godinama nakon rata povremeno vraćala u javnost. Do danas, međutim, nisu predočeni dokazi da su strani snajperisti zaista bili plaćani kako bi pucali na ljude. Ono što je sigurno jeste da je na ratištima u Bosni i Hercegovini učestvovalo na stotine stranih plaćenika. Desničarski ekstremisti, dijelom iz Njemačke i Austrije, priključivali su se, naprimjer, hrvatskim vojnim formacijama.

Brojni stranci borili su se i u redovima Vojske Republike Srpske (VRS), koja je tri i po godine sa svih strana granatirala Sarajevo. I u tim slučajevima često je riječ bila o desničarskim ekstremistima i protivnicima muslimana. Među njima su bili državljani Bjelorusije, Rusije, pa i najmanje jedan Japanac. Ovi plaćenici bili su plaćani od strane vojnih formacija kojima su pripadali.

O identitetu snajperista koji su tokom rata pucali na civile s visokih zgrada ili s brda oko Sarajeva zna se vrlo malo, dijelom i zato što su pucali s velike udaljenosti, što je istrage činilo izuzetno teškim. Radilo se gotovo bez izuzetka o srpskim ekstremistima koji su zločine često činili i iz otvorene mržnje prema muslimanima. Ipak, ne može se isključiti mogućnost da je među tim snajperistima bilo i stranaca. Ostaje, međutim, otvoreno pitanje kako bi se to trideset godina nakon završetka rata moglo istražiti ili dokazati.

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju u Hagu, koji je vodio stotine postupaka za ratne zločine, nije podizao optužnice protiv pojedinačnih snajperista. Međutim, osuđeni su visoki vojni i politički zapovjednici koji su takve zločine naredili.

Stanislav Galić i Dragomir Milošević osuđeni su jer su planirali i naredili upotrebu snajpera Vojske Republike Srpske protiv civila. Proglašeni su krivima za zločine protiv čovječnosti, uključujući terorizam. Naredili su nasilje čiji je osnovni cilj bio širenje straha i terora među civilnim stanovništvom.

Politički odgovorni za teror nad civilima, Radovan Karadžić, kao i general Vojske Republike Srpske Ratko Mladić, osuđeni su na doživotne kazne zatvora.

Prema podacima koje je prikupio Tribunal, snajperisti Vojske Republike Srpske ubili su samo u periodu od 10. septembra 1992. do 10. augusta 1994. godine 253 civila i 406 vojnika. Među ubijenima je bilo više od 60 djece. U istom periodu, 1.296 civila ranjeno je snajperskom vatrom. Među žrtvama su bili i novinari, pripadnici humanitarnih i spasilačkih organizacija te vojnici Ujedinjenih nacija. Tokom opsade Sarajeva ukupno je ubijeno oko 14.000 ljudi.

Za vrijeme rata u Sarajevo su dolazili brojni stranci, uključujući i tzv. „katastrofa-turiste“, kao i veliki broj novinara, novinarki i pripadnika humanitarnih organizacija. Dolasci turista iz Italije koji su, navodno, posjećivali položaje agresorskih snaga Vojske Republike Srpske na brdima oko Sarajeva, prema dostupnim informacijama, prekinuti su nakon što je italijanska obavještajna služba o tome bila obaviještena, i to već od 1994. godine.

Tužiteljstvo  u Milanu planira da javnost o rezultatima istrage obavijesti u martu.

IZVOR: Der Standard