Policijski istražitelji provjeravaju dvije opcije, mogućnost napada i mogućnost samoozljeđivanja, i ističu da nijedna od njih zasad nije potkrijepljena relevantnim činjenicama. U provjeri su i same izjave časne sestre, kako bi se utvrdilo jesu li utemeljene i dosljedne
Klinička bolnica Sestre milosrdnice u Zagrebu jučer je poslijepodne zaprimila časnu sestru s ranom u predjelu abdomena, što je odmah potaknulo brzu reakciju policije i hitnih službi. Prema službenim informacijama, bolnica je oko 14:45 obavijestila policiju o ozlijeđenoj ženi, nakon čega su službenici izašli na teren i započeli intenzivnu istragu o svim okolnostima događaja. Ljekari su danas utvrdili da je sestra lakše povrijeđena, ali ostaju brojna pitanja o tome kako je do povrede došlo.
Policija navodi da se provjeravaju sve mogućnosti, uključujući i način na koji je ozljeda nastala. Budući da se društvenim mrežama od jučer šire tvrdnje da je riječ o napadu migranta, službeni izvori upozoravaju da za takve navode ne postoji nikakav dokaz.
Policijski istražitelji provjeravaju dvije opcije, mogućnost napada i mogućnost samoozljeđivanja, i ističu da nijedna od njih zasad nije potkrijepljena relevantnim činjenicama. U provjeri su i same izjave časne sestre, kako bi se utvrdilo jesu li utemeljene i dosljedne.
O incidentu se oglasila i hrvatska vlada, navodeći da je ozlijeđena časna sestra učiteljica u jednoj zagrebačkoj osnovnoj školi. Nadležna ministarstva stavila su u pripravnost timove za psihološku podršku, spremne da reagiraju ukoliko škola procijeni da je pomoć potrebna. Istovremeno, zdravstvene službe nastavljaju pratiti stanje ozlijeđene.
Dok institucije rade na rasvjetljavanju svih okolnosti, slučaj je postao tema oko koje se stvaraju napetosti u dijelu javnosti. U Rijeci se, istoga dana, pedesetak građana okupilo na prosvjedu protiv prekomjernog uvoza stranih radnika i migranata. Prosvjed je organizirala Udruga za bolju Hrvatsku, čiji su predstavnici skup opisali kao borbu za očuvanje hrvatske kulture, jezika i radnih mjesta. Iako organizatori tvrde da prosvjed nije usmjeren protiv pojedinaca, na pozornici su se mogli vidjeti transparenti s porukama koje pozivaju na restriktivne mjere i deportacije.
Dio govornika iskoristio je slučaj časne sestre kao politički argument, uprkos činjenici da policija nije potvrdila da je uopće riječ o napadu, a još manje da bi počinitelj bio migrant. Slučaj je tako poslužio kao povod za iznošenje tvrdnji bez provjere, čime se dodatno podiže tenzija i stvara atmosfera nepovjerenja.
Organizatori prosvjeda predstavili su set zahtjeva usmjerenih na ograničavanje uvoza radne snage i pooštravanje sigurnosnih procedura. Traže strože kontrole, redovite inspekcije u agencijama koje zapošljavaju strane radnike, prioritet domaćim zaposlenicima te privremenu obustavu uvoza radnika iz inostranstva. Naglašavaju i potrebu obavezne obuke stranih radnika iz hrvatskog jezika, kao i brzu deportaciju onih koji krše zakon.
Prosvjed je završio upozorenjima govornika da bi, slijedeći negativna iskustva pojedinih zapadnih zemalja, Hrvatska mogla izgubiti osjećaj sigurnosti ukoliko se ne poduzmu odlučne mjere. U takvoj atmosferi, slučaj časne sestre već je prerastao medicinsko-policijsko pitanje i postao simbol političke borbe u kojoj činjenice još nisu poznate, a emocije lako nadjačavaju provjerene informacije.
IZVOR: Novi list, Index
