Teheran razmatra evakuaciju dijelova prijestonice dok se rezerve vode tope i rastu strahovi od novih nestašica struje

Iran se suočava s najtežom sušom u posljednjih šest decenija. Predsjednik Masoud Pezeshkian upozorio je da bi, ako do kraja novembra ne bude kiše, vlasti mogle biti prisiljene na drastične mjere, uključujući i evakuaciju prijestonice Teherana.

Od kraja septembra, u većem dijelu zemlje palo je jedva 1,9 milimetara kiše, što je drastično manje od prosjeka od 56 milimetara za ovo doba godine. U čak 21 provinciji, među njima i Teheranu, nije pala ni kap kiše. Meteorolozi upozoravaju da u narednih deset dana neće doći do promjene.

Teheran već šestu godinu zaredom trpi posljedice suše, ali sadašnja situacija je najkritičnija do sada. Pet brana koje snabdijevaju grad od deset miliona stanovnika popunjene su ispod 10% kapaciteta. “Nikada u životu nisam vidio da su brane ovako prazne”, rekao je jedan stariji stanovnik u izjavi za državnu televiziju.

Neki dijelovi grada već imaju noćne restrikcije, vodu se isključuje između ponoći i pet ujutro. “Kupio sam flaširanu vodu samo da mogu otići u toalet”, napisao je na društvenim mrežama poznati reper Vafa Ahmadpoor, uz fotografiju zatvorenog slavina.

Uz manjak vode, prijeti i energetska kriza. Teheran se u velikoj mjeri oslanja na hidroelektrane, ali presušeni rijek i akumulacije doveli su do drastičnog pada proizvodnje električne energije. “Pad padavina iznosi čak 92% u odnosu na prošlu godinu”, potvrdio je direktor hidroelektrane Karaj, Mohammad Ali Moallem.

Zbog nedostatka vode za hlađenje, pojedine elektrane su privremeno zaustavile rad, što je izazvalo prekide napajanja i proteste u nekoliko gradova. Vlada upozorava da bi nestašice mogle postati svakodnevne ako se suša nastavi.

Predsjednik Pezeshkian je predložio da se dugoročno razmotri preseljenje glavnog grada prema jugu, bliže obali Perzijskog zaliva, gdje bi postrojenja mogla koristiti morsku vodu. “Nije dovoljno da prihvatimo sadašnje stanje. Moramo izraditi naučno utemeljen plan za budućnost”, rekao je predsjednik.

U međuvremenu, ni drugi veliki gradovi nisu pošteđeni. Mashhad, drugi po veličini u zemlji, ima rezerve vode ispod 3% kapaciteta, dok se u pojedinim područjima već bilježe problemi s urušavanjem tla zbog pretjeranog crpljenja podzemnih voda.

Prošlog mjeseca Ministarstvo energetike pokušalo je sprovesti tzv. “sijanje oblaka”, raspršivanje hemikalija koje bi trebale izazvati padavine. Međutim, pokušaj nije dao rezultate zbog nedostatka vlage u atmosferi.

U očaju, pojedini zvaničnici pozivaju stanovništvo na molitve za kišu, dok drugi šire sumnje da “susjedne zemlje, poput Turske i Saudijske Arabije, kradu iranske oblake”. Ministar energetike Ali Abadi otišao je i korak dalje, optuživši Izrael da je tokom junske vojne eskalacije oštetio iranske hidrološke sisteme.

Reformistički mediji otvoreno krive državnu politiku za kolaps vodne infrastrukture. Dnevnik Etemad upozorio je na “postavljanje nekompetentnih kadrova u ključne institucije za zaštitu okoliša i energiju”, dok Shargh piše da “vlast žrtvuje klimu radi politike”.

Stručnjaci upozoravaju da je suša rezultat godina zanemarivanja, od iscrpljivanja podzemnih rezervoara do neplanske urbanizacije. Posljedice su sve vidljivije: pukotine u tlu, pustinjski vjetrovi i oblaci prašine koji ugrožavaju milione ljudi.

Ako Iran ne provede duboke strukturne reforme u sektoru vode, energije i urbanog planiranja, upozoravaju analitičari, zemlja bi mogla doživjeti ekološki i ekonomski kolaps. “Ovo više nije samo pitanje padavina, nego opstanka države”, poručuju iranski klimatolozi.

Iran se suočava s najgorom sušom u posljednjih 60 godina. Kiša nije pala mjesecima, a pet brana koje snabdijevaju Teheran gotovo su presušile. Vlasti već uvode noćne restrikcije vode, dok predsjednik Masoud Pezeshkian upozorava da bi uskoro moglo doći i do evakuacije glavnog grada. Uz nestašicu vode, zemlju pogađa i kolaps hidroenergetskog sistema