Kada se utvrdi nesklad između čestih, kratkotrajnih ulazaka u zemlju (karakterističnih za estradna gostovanja) i nepostojanja bilo kakve poreske evidencije, aktivira se “crveni alarm”. Posljedice su brze i bolne: zadržavanje, deportacija i, najvažnije, zabrana ulaska u Schengenski prostor, koji obuhvaća teritorije 29 evropskih zemalja.
Nekada siguran i profitabilan put za nastupe u dijaspori, pretvorio se u stolicu za ispitivanje, a za mnoge, i u direktnu deportaciju uz zabranu ulaska, koja u pojedinim slučajevima doseže i tri godine, pa i zauvijek! Problem je isplivao u javnost kada je prije nekoliko dana bosanskohercegovački pjevač Semir Cerić Koke deportovan iz Švedske i zabranjen mu ulazak u ovu državu.
Naizgled obični odlazak u Schengenski prostor u svrhu ugovorenog nastupa, za mnoge umjetnike postao je hod po žici. Godinama ustaljena praksa, gdje su organizatori izbjegavali prijavu gostovanja i plaćanje poreza, dok su pjevači pristajali na nastupe bez formalnih ugovora kako bi dobili „veći dio kolača“, konačno je došla na naplatu. Evropske države, svjesne dugogodišnjeg odljeva novca kroz rad na crno, uvele su rigorozne kontrole. Ključna promjena leži u pristupu evropskih poreskih i graničnih vlasti. Kontrole su temeljite, a informacije sveobuhvatne.
Prilikom ulaska, nikada kao sada, kontrole nisu bile tako rigoroznije. U sistemima imaju sve informacije o onima koji ulaze u zemlju. Nekoliko godina su pratili ko je i koliko puta ušao u koju zemlju, a na osnovu reklamiranja nastupa i javno dostupnih informacija. Kada u poreskim karticama nema nikakvih uplata ili su one više nego minimalne, očito je da je riječ o radu na crno. Posljednjih dana je zbog toga opći haos, bukvalno sve kontrolišu, imaju informacije o svim pjevačima koji dolaze na nastupe, a koji, s druge strane, nisu uredno prijavljeni.
Ovo znači da se evidencija ne vodi samo na granici, već se umrežavaju podaci o ulazima i izlazima sa javnim objavama nastupa na društvenim mrežama, te s poreskim prijavama.
Kada se utvrdi nesklad između čestih, kratkotrajnih ulazaka u zemlju (karakterističnih za estradna gostovanja) i nepostojanja bilo kakve poreske evidencije, aktivira se “crveni alarm”. Posljedice su brze i bolne: zadržavanje, deportacija i, najvažnije, zabrana ulaska u Schengenski prostor, koji obuhvaća teritorije 29 evropskih zemalja.
Problem leži u višegodišnjem ignoriranju osnovnih pravnih regulativa, prije svega onih koje se odnose na obavezu prijave rada i plaćanja poreza stranih umjetnika. Većina organizatora, u želji za maksimiziranjem profita, namjerno je izbjegavala ugovore i prijavu, prebacujući tako rizik na samog umjetnika.
Dok neke zemlje, poput Švedske, strogo zahtijevaju radnu dozvolu, Njemačka, na primjer, ima nešto liberalniji pristup za kratkotrajne angažmane. Međutim, i tu je ključna legalnost: za nastupe do jednog dana moguće je raditi bez radne dozvole, ali je apsolutno obavezno posjedovanje ugovora i plaćanje 15 posto poreza od dogovorenog iznosa kao poreza na zaradu stranca umjetnika. Upravo je izostanak ove formalnosti ono što je mnoge estradnjake dovelo u neugodnu situaciju.
Rigorozne kontrole nisu usmjerene samo na velike zvijezde iz BiH, Srbije, Hrvatske i Crne Gore, već i na one koji nastupaju u zemljama EU, ali rade “na dnevnicu” bez radnih dozvola, što se često dešava u restoranima i klubovima. Na meti finansijskih kontrola su i vlasnici objekata, što ukazuje na to da evropske vlasti sistematski suzbijaju sivu ekonomiju.
Ovaj trend je jasan pokazatelj da je era improvizacije i rada “na riječ” završena. Države EU su odlučne u namjeri da zaštite svoje budžete i osiguraju poštivanje zakona, bez obzira na estradni status pojedinca.
Za mnoge pjevače, nastupi u dijaspori predstavljali su jedini, ali izuzetno profitabilan izvor prihoda. Sada, suočeni sa zabranama ulaska, hvataju se za glavu jer su im vrata unosnih tržišta zatvorena, a dugogodišnje ignorisanje poreskih obaveza pretvorilo se u ekonomski bumerang.
Ova situacija je i gorko upozorenje: u legalnim sistemima Evropske unije, profesionalni angažman mora biti propraćen adekvatnom dokumentacijom i poreskom prijavom. Priča o radu na crno na estradnom nebu EU konačno je izgubila svoj sjaj, a scenu preuzimaju poreski inspektori, prneosi Hayat.ba.









