Rani pristup društvenim mrežama, slaba kontrola roditelja i porast pedofilije stvaraju izuzetno opasno okruženje za najmlađe korisnike interneta.
Nedavni slučaj pedofilije u Tuzli, koji je potresao javnost u Bosni i Hercegovini, ponovo otvara goruće pitanje sigurnosti djece u digitalnom prostoru. Ovaj slučaj je još jednom potvrdio da je pedofilija, nažalost, prisutna u našem okruženju i da su djeca izložena ozbiljnom riziku. Slučaj iz Tuzle nije jedini. U julu ove godine potvrđena je optužnica protiv 36-godišnjaka koji je djevojčicu od 12 godina odveo u šumu i silovao. U oktobru se desila akcija “Karika”, gdje su uhapšene četiri osobe zbog dječije pornografije.
Rizik nije prisutan samo u stvarnom, nego i u online okruženju, gdje predatori lako pronalaze i manipulišu maloljetnicima.
Stručnjaci upozoravaju da upravo društvene mreže i komunikacijske aplikacije postaju glavni kanali preko kojih počinioci stupaju u kontakt s djecom. Zato se sve češće postavlja pitanje: od koje dobi i na koji način djeca uopće trebaju koristiti društvene mreže?
Djeca sve ranije ulaze u svijet društvenih mreža
U Bosni i Hercegovini, prema istraživanju koje su 2024. godine proveli Regulatorna agencija za komunikacije (RAK) i UNICEF BiH, više od 50 posto djece priznalo je da je doživjelo neku formu online uznemiravanja ili nasilja, dok 85 posto njih nikada nije obavijestilo odrasle o tome. Istraživanje je otkrilo i zabrinjavajuću činjenicu da svako drugo dijete mlađe od 11 godina već ima profil na nekoj društvenoj mreži, što ih čini izuzetno ranjivim.
Stručnjaci upozoravaju da prerano uključivanje djece u digitalni svijet može imati ozbiljne posljedice po mentalno zdravlje, razvoj i sigurnost. U praksi to znači da djeca, koja nisu ni emocionalno ni psihološki spremna da se nose s online kritikama, komentarima ili manipulacijom, postaju laka meta — kako vršnjaka koji vrše cyberbullying, tako i odraslih koji zloupotrebljavaju digitalne platforme za pronalazak potencijalnih žrtava.
Primjer cyber nasilja i zlostavljanja djece u BiH je slučaj dvanaestogodišnje djevojčice koja je objavila video na YouTubeu govoreći o raskidu. Ubrzo je postala meta stotina zlobnih komentara i ismijavanja, što ju je dovelo do pokušaja samoubistva.
U drugom dokumentovanom primjeru, navedenom u radu “Efekti upotrebe informacijskih i komunikacijskih tehnologija – cyber nasilje i mladi” (Amna Korić, 2023), opisuje se slučaj 16-godišnje djevojke iz BiH čije su fotografije dijeljene na društvenim mrežama bez njenog pristanka nakon raskida veze.
Ovakvi primjeri pokazuju da digitalno nasilje u BiH nije izuzetak, nego svakodnevica koja se često završava psihičkim traumama, pa i pokušajima samoubistva.
Globalni kontekst opasnosti
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) u izvještaju iz 2024. navodi da jedan od šest adolescenata u Evropi doživi neki oblik cyber vršnjačkog nasilja, dok prekomjerna upotreba društvenih mreža povećava rizik od depresije i anksioznosti.
U izvještaju iz decembra 2021. UNICEF upozorava da su jedna od pet djevojčica i jedan od trinaest dječaka širom svijeta bili žrtva seksualnog zlostavljanja ili iskorištavanja. Također, navodi da društvene mreže predstavljaju “najbrže rastuće okruženje za pedofiliju i seksualnu eksploataciju djece”. Poseban primjer iz izvještaja su Filipini, gdje je 2021. godine više od dva miliona djece bilo izloženo online zlostavljanju.
Američka akademija za dječju i adolescentnu psihijatriju (AACAP) u svom stavu iz 2023. navodi da društvene mreže imaju “značajan negativan utjecaj na emocionalni razvoj djece”, jer omogućavaju kontakt s nepoznatim osobama i izlažu djecu seksualizovanom sadržaju.
Seksualna eksploatacija djece putem interneta spada među najveće globalne prijetnje, navodi Europol, te ističe da počinioci koriste lažne identitete, chat aplikacije i end-to-end enkripciju kako bi kontaktirali maloljetnike, često glumeći njihove vršnjake. Navodi se da su društvene mreže i online igre “najčešći prostor prvog kontakta između predatora i djeteta”.
Sve ovo naglašava hitnost uvođenja strožijih pravila za online zaštitu djece, posebno u pogledu dobi u kojoj im je dopušteno korištenje društvenih mreža i kontrole sadržaja kojem su izložena.
Pritisak koji društvene mreže nose
Psiholozi upozoravaju da djeca mlađa od 13 godina nemaju emocionalnu otpornost da bi se nosila s pritiscima interneta, bilo da se radi o negativnim komentarima, cyberbullyingu ili pokušajima manipulacije od strane odraslih. Internet je već odavno postao prostor u kojem djeca više nisu sigurna, a roditelji, nažalost, nedovoljno prate ili prerano dopuštaju djeci da se upuste u svijet društvenih mreža.
Bez sistemske edukacije, zakonskih ograničenja i jačeg nadzora nad sadržajem, rizik od pedofilije, manipulacije i psiholoških posljedica ostaje ozbiljna prijetnja svakom djetetu koje uđe u online svijet prerano.
