Muslimanske organizacije u Evropi oštro kritikuju ove mjere, pozivajući se na pravo na vjersku slobodu, pravo koje, kako ističu brojni komentatori, ne postoji u mnogim matičnim zemljama tih zajednica. Brojni islamski teolozi i historičari ipak podsjećaju da veo, naročito burka, nije izvorno religijska već kulturna praksa
Debata o zabrani potpunog muslimanskog vela u javnim prostorima ponovo se rasplamsala u Evropi nakon što je u Barceloni gradski ogranak Narodne partije (PP) zatražio zabranu nošenja burke i nikaba, pozivajući se na dva razloga, sigurnost građana i dostojanstvo žena. Ovi argumenti već godinama stoje u osnovi zakonskih zabrana u šest evropskih država: Francuskoj, Belgiji, Austriji, Danskoj, Švicarskoj i Njemačkoj.
Francuska je još 2011. postala prva zemlja u Evropi koja je zakonom zabranila nošenje vela koji potpuno prekriva lice, a zabrana se odnosi na dvije najpoznatije forme: niqab, crni veo koji pokriva i lice, tipičan za zemlje Perzijskog zaljeva te burku, najpoznatiju iz Afganistana.
Francuska je 2023. dodatno proširila zabrane, onemogućivši nošenje abaye – duge tunike koja prekriva tijelo, ali ne i lice u javnim školama. Vlada je to opravdala potrebom da se spriječi diskriminacija i pritisak na djevojčice iz muslimanskih porodica.
Belgija je ubrzo slijedila Francusku, a njenu odluku naknadno je potvrdio i Evropski sud za ljudska prava. Švicarska je zabranu potvrdila referendumom 2021. godine, dok je Danska najavila dodatno proširenje zakona kako bi se zabranilo nošenje običnog vela za djevojčice mlađe od 14 godina. U Njemačkoj je zabrana ograničena na državne službenike, vojnike, sutkinje i službenice, dok je Austrija donijela sličnu regulativu 2017.
Muslimanske organizacije u Evropi oštro kritikuju ove mjere, pozivajući se na pravo na vjersku slobodu, pravo koje, kako ističu brojni komentatori, ne postoji u mnogim matičnim zemljama tih zajednica. Brojni islamski teolozi i historičari ipak podsjećaju da veo, naročito burka, nije izvorno religijska već kulturna praksa. Afganistanski emir Habibulah Kan, naprimjer, početkom 20. stoljeća uveo je burku kako bi spriječio muškarce da gledaju žene iz svog harema.
Nekada, kažu istraživači, u Kairu gotovo nijedna žena nije nosila veo sve do jačanja islamističkih pokreta krajem 1970-ih. Danas je situacija obrnuta. Iranska nobelovka Širin Ebadi podsjeća da potpuno pokrivanje lica nije ni u skladu s islamskim pravilima: “Ako muslimanka hodočasti Meku s pokrivenim licem, njena hadždž nije važeća.” Zabrana vela tako ostaje jedno od najsloženijih pitanja savremene Evrope, između prava, sigurnosti i interpretacije vjere.
IZVOR: La Vanguardia
