Dok izraelski tenkovi ulaze dublje u ulice glavnog grada Pojasa Gaze, hiljade porodica traže sklonište u ruševinama. Kopnena ofanziva, predstavljena kao „snažna operacija“ protiv Hamasa, sve više izgleda kao masovno kolektivno kažnjavanje stanovništva. U trenutku kada UN optužuje Izrael za genocid, a Evropa najavljuje trgovinske sankcije, svijet je svjedok jedne od najmračnijih epizoda u novijoj historiji Bliskog istoka

U ranim jutarnjim satima izraelska vojska je pokrenula kopnenu ofanzivu na Gazu, grad u kojem je ostalo oko 600.000 civila bez sigurnog mjesta za bijeg. Nakon više sedmica koncentracije snaga na periferiji, tenkovi i vojnici krenuli su prema centru grada, dok su borbeni avioni, dronovi i artiljerija tokom noći izveli desetine masovnih udara koji su potresli čitav pojas, pa čak odjeknuli i u centralnom Izraelu.

Prema izjavama izraelskog vojnog izvora, riječ je o „glavnoj fazi“ ofanzive u kojoj učestvuju dvije divizije, a planirano je i uključivanje dodatnih jedinica. Premijer Benjamin Netanyahu opisao je operaciju kao „snažan udar“, dok je ministar odbrane Israel Katz poručio putem društvenih mreža: „Gaza gori“. Sve se dešava upravo u trenutku kada je nezavisna komisija Ujedinjenih nacija optužila Izrael za činjenje genocida u Gazi, optužbu koju Tel Aviv odbacuje kao „lažnu“.

Stanovnici izvještavaju da su tenkovi već na glavnim ulicama, dok satelitski snimci pokazuju sistematsko rušenje čitavih kvartova, naročito u istočnim dijelovima grada. Prije mjesec dana u Gazi je boravilo oko milion ljudi, no nakon novih naređenja o prisilnim evakuacijama procjenjuje se da je gotovo 40% stanovnika uspjelo pobjeći. Ipak, za stotine hiljada civila izlaza više nema, izraelske snage drže ih zatvorene u prostoru koji čini tek 12% površine Pojasa Gaze, već prije rata najgušće naseljenog područja na svijetu.

Bolničke mrtvačnice bilježe 38 poginulih od zore do sadašnjeg trenutka, dok je između ponedjeljka i utorka ubijeno ukupno 85 ljudi, među njima brojna djeca i adolescenti. Od početka rata, broj žrtava u Gazi premašio je 65.000, a među njima je ogromna većina civila. Humanitarne organizacije upozoravaju i na smrtnost od gladi, Ministarstvo zdravstva u Gazi bilježi 428 umrlih od izgladnjivanja, uključujući 146 djece.

Netanyahu je, čak i tokom pojavljivanja na sudu u jednom od procesa u kojima je optužen, iskoristio priliku da najavi početak operacije. Istovremeno, glasnogovornik izraelske vojske na arapskom jeziku Avichay Adraee poručio je stanovnicima: „Ostajanje u gradu vas dovodi u smrtnu opasnost“, pozivajući ih da napuste područje za koje i sam priznaje da je zona „opasnih borbi“.

U Washingtonu je podrška izraelskoj strategiji ponovljena, američki državni sekretar Marco Rubio sastao se s Netanyahuuom, a potom otputovao u Katar, gdje je izjavio da „više ne govorimo o mjesecima nego o danima ili sedmicama do eventualnog primirja“. No, odgovornost je, po njegovim riječima, u potpunosti na Hamasu, uz zahtjev za njegovu potpunu demilitarizaciju.

Palestinski Hamas opisao je izraelski prodor u Gazu kao „etničko čišćenje“ i „novi čin genocida“. U saopćenju upozoravaju da će ofanziva samo pogoršati humanitarnu katastrofu koja je već bez presedana.

Dok izraelska vlada slavi napredovanje trupa, Evropska unija sprema najtežu mjeru protiv Tel Aviva do sada. Evropska komisija, pod vodstvom Ursule von der Leyen, u srijedu će razmatrati obustavu dijela Sporazuma o pridruživanju s Izraelom, tačnije njegovog trgovinskog dijela zasnovanog na poštivanju ljudskih prava. Prema diplomatskim izvorima, planirano je vraćanje određenih carina na izraelske proizvode, što bi označilo najjasniju osudu politike opsade i rata protiv Gaze do sada iz Bruxellesa.