Trump: Ja sam predsjednik i on se neće igrati sa mnom. Znat ću u prve dvije, tri, četiri ili pet minuta… hoćemo li imati dobar ili loš sastanak. Ako je loš, brzo će završiti, a ako je dobar, uskoro ćemo postići mir.

Donald Trump kaže kako vjeruje da je Vladimir Putin spreman postići dogovor o ratu u Ukrajini,  no njegova sugestija da bi Moskva i Kijev mogli „podijeliti stvari” već je izazvala zabrinutost.

Američki je predsjednik nagovijestio da postoji 75% šanse da će sastanak na Aljasci uspjeti, te da je prijetnja ekonomskim sankcijama možda učinila Putina spremnijim potražiti kraj rata.

Trump je sinoć u Bijeloj kući rekao novinarima: „Ja sam predsjednik i on se neće igrati sa mnom. Znat ću u prve dvije, tri, četiri ili pet minuta… hoćemo li imati dobar ili loš sastanak. Ako je loš, brzo će završiti, a ako je dobar, uskoro ćemo postići mir.”

Također je rekao da bi drugi sastanak – zasad nepotvrđen – između njega, Putina i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, bio presudniji.

„Drugi sastanak će biti jako, jako važan, jer će to biti sastanak na kojem će postići dogovor. Ne želim koristiti riječ ‘podijeliti’ stvari, ali znate, donekle to i nije loš izraz, u redu?” rekao je Trump za Fox News Radio. Pritom se referirao na mogućnost da Zelenski prihvati „razmjenu teritorija” – u praksi predaju ukrajinskog teritorija Rusiji, potencijalno i onog kojeg Moskva još nije osvojila.

Kasnije jučer, Trump je sugerirao da bi bilo kakav trilateralni sastanak mogao uslijediti brzo – možda i na Aljasci.

Trump je priznao da nije siguran može li se postići trenutni prekid vatre, ali je izrazio interes za posredovanje u mirovnom sporazumu. Govoreći o Putinu, rekao je: „Vjerujem da je sada uvjeren kako će sklopiti dogovor.”

Zelenski će se suočiti s teškim izborom ako Putin odbije ukrajinski zahtjev za potpunim 30-dnevnim prekidom vatre i ponudi samo djelimičnu pauzu u borbama, posebno ako Trump smatra da bi se trostrani sastanak ipak trebao održati.

Ukrajinski je predsjednik jučer veći dio dana proveo u Londonu, raspravljajući s britanskim premijerom Keirom Starmerom o ishodu videokonferencije europskih čelnika i Trumpa održane u srijedu. Europski su čelnici uglavnom bili zadovoljni tokom razgovora, ali znaju da Trump često djeluje instinktivno umjesto da se drži unaprijed dogovorenog plana.

Ipak, ohrabrilo ih je to što je Trump na summit išao fokusiran na to da se Putin obaveže na trajan prekid vatre i nije namjeravao pregovarati preko na štetu, te što je shvatio da nije njegovo pravo početi pregovarati o „razmjeni teritorija”.

Američki državni sekretar Marco Rubio rekao je da bi promjene na bojišnici u korist Rusije mogle otežati postizanje mira. „Kako bismo postigli mir, svi smo svjesni da će biti potrebni razgovori o sigurnosnim garancijama”, rekao je.

Trump je ranije odbijao davati takve garancije iz SAD-a, ali moguće je da bi one mogle biti dogovorene s evropske strane.

Rubio je rekao da je Trump već četiri puta telefonski razgovarao s Putinom te da je „smatrao važnim sada se susresti osobno, pogledati ga u oči i vidjeti šta je moguće, a šta nije”.

Plan da Trump i Putin održe zajedničku konferenciju za novinare nakon razgovora sugerira da Bijela kuća očekuje da će samit biti konstruktivan. Moskva insistira da se na sastanku ne govori samo o Ukrajini, već i da se dogovore koraci za ponovno pokretanje američko-ruske ekonomske suradnje.

Starmer i Zelenski jučer su se u Downing Streetu sastali na doručku i ocijenili da postoji „vidljiva prilika za mir”.

U kratkom izvještaju britanskih dužnosnika navedeno je da su Zelenski i Starmer izrazili oprezni optimizam oko primirja „ako Putin poduzme korake da dokaže kako je ozbiljan” po pitanju mira.

U posebnoj izjavi, Zelenski je rekao da su razgovarali o sigurnosnim garancijama potrebnim da bi bilo koji dogovor bio „istinski trajan” ako SAD uspije „pritisnuti Rusiju da prestane ubijati”.

Trump je ranije rekao da će brzo nastojati održati drugi susret s Putinom i Zelenskim ako Putin na Aljasci pristane na taj format. Takav bi sastanak bio ustupak Putina, budući da on odbija priznati Zelenskog kao legitimnog čelnika Ukrajine. Sam Zelenski mora biti spreman da bi se u sljedećih nekoliko dana mogao iznenada naći za pregovaračkim stolom s Trumpom i Putinom.

Ako Kremlj to odbije, Rusiji bi se mogle nametnuti nove sankcije, a Starmer je rekao da Ujedinjeno Kraljevstvo već radi na sljedećem paketu mjera protiv Moskve.

Nakon videokonferencije održane u srijedu, činilo se da se Trump složio kako mu je primarni zadatak provjeriti je li Putin spreman pristati na prekid vatre, i pod kojim uvjetima.

Putin mora balansirati između rizika da naruši odnos s Trumpom – svojim najboljim izlazom iz rata – i pokušaja da uništi ukrajinsku neovisnost od Rusije.

Trump je često govorio da može saznati hoće li postići mir u Ukrajini jedino osobnim susretom s Putinom. Veliku vjeru polaže u svoj osobni odnos s ruskim čelnikom, ali nakon videopoziva s europskim čelnicima smanjio je očekivanja o tome koliko može učiniti da uvjeri Putina da popusti.

Istovremeno je upozorio da će Rusija snositi „vrlo ozbiljne posljedice” ako Putin ne pristane na prekid vatre, što je zapravo prijetnja dodatnim američkim sankcijama na izvoz ruske nafte.

Ujedinjeno Kraljevstvo željelo bi da SAD razmotri i druge, ciljanije sankcije, primjerice na tzv. sjensku flotu ruskih tankera ili na rafinerije koje koriste rusku naftu. No Moskva je poručila da će samit na Aljasci, umjesto pojačavanja ekonomskog pritiska, uključiti raspravu i dogovore o novoj američko-ruskoj ekonomskoj saradnji – korak koji bi olakšao pritisak na ruske državne finansije.

Neki su evropski čelnici ohrabreni detaljnim razumijevanjem problema koje je na videopozivu pokazao američki potpredsjednik JD Vance, kao i naznakama da bi Trump mogao biti voljan američkim resursima doprinijeti evropski vođenom sigurnosnom jamstvu za Ukrajinu u slučaju mirovnog sporazuma.

Samit na Aljasci, koji bi trebao započeti u 11:30 po lokalnom vremenu, odnosno u večernjim satima po evropskom vremenu, uključit će sastanak jedan na jedan između Trumpa i Putina, uz prevoditelje, prije nego što se proširi na širi sastanak.

Rusko izaslanstvo činit će ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov; ministar obrane Andrej Belousov; ministar finansija Anton Siluanov; šef ruskog državnog investicijskog fonda Kirill Dmitriev; te Putinov savjetnik za vanjsku politiku Jurij Ušakov.