Bošnjaci su bili poznati kao neustrašivi i hrabri borci, te u toku rata Italijani nikada nisu uspjeli probiti položaje Bošnjaka. Nakon završetka rata, Bošnjaci su se preko Vršiča povukli do Ljubljane. Interesantno je da su mještani Kranjske Gore poslije odlaska Bošnjaka proširili priče, da Italijane na Vršiču čekaju Bošnjaci, što neki uzimaju kao dokaz zašto Italijani nikada nisu prešli Vršič i spustili se do Ljubljane.

Kada je 1915. godine Italija stupila u rat, na zapadnoj je strani austougarske granice uspostavljen Soški front. U sklopu austrougarskih jedinica u proljece 1916. godine na front su pristigle i jedinice iz Bosne i Hercegovine. Najveći procenat u tim jedinicama bili su Bošnjaci, muslimani.

Prva jedinica koja je stigla na Soški front bila je 4. BH. Regimenta koja je imala položaje na Rombonu. U malom selu Log pod Mangartom u dolini Koritnice sebi su sagradili malu džamiju. Džamija nije bila velikih gabarita. Imala je jedno kube (kupolu) i munaru. Njena boja je bila bijela. Nalazila se otprilike 100 metara od Donjeg Loga. O džamiji imamo sasvim malo podataka. Jedina svjedočanstva da je ona tu bila jesu  fotografije koje je napravio nepoznati austrijski oficir i ono što kažu tamošnji mještani, a to je kako su njima prenijeli njihovi stariji da je tu nekada bila “moseja” (džamija).

Džamija u Logu pod Mangartom poznata je kao prva džamija koja je izgrađena na prostoru današnje Slovenije. 

Bošnjaci su bili poznati kao neustrašivi i hrabri borci, te u toku rata Italijani nikada nisu uspjeli probiti položaje Bošnjaka. Nakon završetka rata, Bošnjaci su se preko Vršiča povukli do Ljubljane. Interesantno je da su mještani Kranjske Gore poslije odlaska Bošnjaka proširili priče, da Italijane na Vršiču čekaju Bošnjaci, što neki uzimaju kao dokaz zašto Italijani nikada nisu prešli Vršič i spustili se do Ljubljane. Priča se da je ezan sa džamije učio još dugo nakon odlaska Bošnjaka iz Loga, kako bi Italijani mislili da su oni još tu i kako bi ih njihovo prisustvo odvratilo od zauzimanja sela.

Džamija je nakon rata srušena. Predpostavlja se da su je srušili Italijani, kako bi se time Bošnjacima osvetili za brojne poraze na tom ratištu. Danas postoji samo šest fotografija ove džamije. Interesantan je podatak da je u vrijeme dok je Jožef Školč bio slovenski ministar za kulturu, urađen projekat za rekonstrukciju džamije, ali se on nikada nije realizirao. U blizini džamije i danas se nalazi mezarje gdje su ukopana 102 Bošnjaka. Prvobitno na mezarovima su se nalazili nišani, da bi ih neko nakon rata zamjenio križevima. Međutim 18. augusta 2007. godine križevi su ponovo zamjenjeni nišanima.

Također je i u naselju Most na Soči postojao mesdžid kojeg su sagradili Bošnjaci iz 6. bosanskohercegovačkog streljačkog bataljona.

Prošle godine izvršena su arheološka istraživanja loaliteta gdje je bila nekada džamija u Logu pod Mangartom. Mešihat Islamske zajednice u Republici Sloveniji, nakon dobivenih odobrenja Ministarstva za kulturu Republike Slovenije, a u suradnji sa firmom Avgusta, d.o.o., pod vodstvom dr. Uroša Košira, izveo je iskopavanje.

Prilikom istraživanja areholozi su iskopali oko 150 kvadratnih metara površine i otkrili dobro očuvane temelje džamije koja je bila izgrađena od drveta, ali nažalost nakon završetka Prvog svjetskog rata porušena. Nađeni su temelji džamije sagrađeni od kamena, temelji mihraba, ležeća drvena nosilna konstrukcija ulaznog prostora i ležećih greda u unutrašnjosti džamije. Posebno zanimljiv je očuvan istočni temelj koji je dosegao svoju prvobitnu visinu oko 55 centimetara. Temelji mihraba očuvani su u visini oko 90 centimetara. Pored kemenih temelja otkrili su i dijelove vertikalnih drvenih greda na ćoškovima džamije kao i oko konstrukcije munare.

Arheolozi su pronašli i brojne sitne predmete kao što su ekseri, tesarske spone i dijelovi stakla od prozora koji su bili upotrebljeni prilikom izgradnje džamije. Ti predmeti i dobiveni podaci o konstrukciji kao i samoj izgradnji, predstavljaju važan arheološki ostatak iz perioda Prvog svjetskog rata koji imaju važnost ne samo za Sloveniju već i širi evropski prostor.

Nakon areheološkog istraživanja i analize slijede postupci registracije i prepoznavanja džamije u Logu pod Mangartom kao historijskog objekta s posebnom važnošću za Islamsku zajednicu u Sloveniji kao i kulturnu zaostavštinu Republike Slovenije.

Na osnovu sačuvanih fotografija urađena je virtuelna rekonstrukcija džamije u Logu pod Mangartom, koju je uradilo Udruženje za digitalizaciju I informatizaciju kulturnog naslijeđa Digi.ba. Virtual Reality aplikacija kroz priče stanovnika sela i vojnih imama i svećenika upoznaje korisnike sa ovim objektom, koji više ne postoji. Nakon pregledanih priča i tačno odgovorenih pitanja iz kviza, korisnik može ući u džamiju i prošetati oko nje. U aplikaciji se nalazi i digitalizirana verzija spomenika vojnicima Bošnjacima.