Uprkos činjenici da je stav rane muslimanske zajednice u pogledu prevođenja arapskog teksta Kur’ana bio podvojen, opći muslimanski stav ostaje do danas, čin prevođenja mogao bi se logički promatrati kao prirodni dio muslimanskog egzegetskog napora. U XIX. i XX. stoljeću teorija prevođenja Kur’ana doživljava vidljiv razvoj i obogaćenje klasičnih mišljenja o neprevodivosti Kur’ana na drugi jezik.
Naučnik A. L. Tibawi na početku svog rada „Is The Qur’an Translatable?“, kaže: „Svaki prijevod Kur’ana proglašava vlastitu nedovoljnost. Jer prijevod mora nužno obuhvatiti one stavke Kur’ana koji jasno u sebi naglašavaju da je Riječ Božija objavljena Muhammedu, s.a.v.s., u arapskom jeziku“, kaže naučnik A. L. Tibawi na početku svog rada „Is The Qur’an Translatable?“
Uprkos činjenici da je stav rane muslimanske zajednice u pogledu prevođenja arapskog teksta Kur’ana bio podvojen, opći muslimanski stav ostaje do danas, čin prevođenja mogao bi se logički promatrati kao prirodni dio muslimanskog egzegetskog napora. U XIX. i XX. stoljeću teorija prevođenja Kur’ana doživljava vidljiv razvoj i obogaćenje klasičnih mišljenja o neprevodivosti Kur’ana na drugi jezik.
Potreba za prevođenjem arapskog originala Kur’ana na druge jezike koincidira sa širenjem islama i muslimanske države, s jedne, te kršćanskim misionarskim i kolonijalizatorskim pohodima, s druge strane. Prvi koji su bili zainteresirani za prevođenje Kur’ana, bili su orijentalisti, Turci i Perzijanci. Što se tiče Perzijanaca, Tibawi, u već spomenutome članku, navodi izjavu koju spominje En-Nedevi u El-Medžmuu, da su neki ljudi iz Perzije tražili od Selmana Farisija da im napiše nešto iz Kur’ana, pa im je on napisao Fatihu na perzijskom. Međutim, ne može se sa sigurnošću utvrditi da li je Farisijev prijevod spomenute sure nastao za vrijeme Muhammeda, s.a.v.s., ili nakon njegove smrti.
Najstariji postojeći prijevod Kur’ana, prema riječima Ekmeleddina Ihsanoğlua, jeste na perzijskom. Taj je prijevod urađen 345. godine po hidžri – (956. po Isau, a. s.) u vrijeme samadijskog princa Mensura ibn Nuha (vladao 348-364. po hidžri, 961-976. po Isau, a. s.). Prvi prijevod Kur’ana u Evropi je bio na latinskom jeziku, 1543. godine, od strane engleskog prevodioca Roberta K. (Robertus Ketenensis). Ovaj prijevod je urađen još 1143. godine, ali ostao je skriven, za unutarnje crkvene potrebe, punih 400 godina, sve do 1543. godine, kada je po prvi put publikovan u Briselu od strane Theodora Bibliandera. Iz ovog prijevoda nastali su ostali prijevodi Kur’ana na drugim jezicima.
Prvi prijevod Kur’ana na francuski jezik je štampan 1647. godine od prevodioca Andri de Rie (Andre du Ryer), na italijanskom 1547. godine od prevodioca Andrea Arivabene (Andrea Arrivabene), na njemačkom 1547. godine od prevodioca Salomona Šveigera (Salomon Schweigger), dok na engleskom jeziku prijevod Kur’ana štampan 1648. godine od prevodioca Aleksandra Rosa (Alexander Ross), ovaj se prevodilac referirao na prijevod Kur’ana na francuskom jeziku od prevodioca Andri de Rie (Andre du Ryer). Na ruski jezik, prvi prijevod Kur’ana je štampan 1716. godine od prevodioca Petra Vasijevića (Piotr Vasi’yevich), na urdu 1828. godine od prevodioca Abduselama Muhameda i Abasija Badajunija (Abdu’s-selam Muhammad – Abbasi Badayuni), na perzijskom 1837. godine od prevodioca Kemaludina b. Husejna b. Alija (Kamal al-Din Husayn b. Ali), a na srpskom, hrvatskom i bosanskom jeziku 1895. godine od prevodioca Miće Ljubibratića (Hercegovac).
Prvi prijevod Kur’ana na turski jezik je štampan 1842. godine, a preveo ga je Muhamed et–Tefsiri (Muhammad at-Tafsiri). Vrijedi spomenuti da je autor turske himne, Mehmet Akif Ersoj, koji je bio albanskog porijekla, preveo Kur’an na turski jezik za vrijeme svog boravka u Egiptu, ali ovaj prijevod nije stigao u Tursku i nije štampan. Također, i Shemsettin Sami Frashëri je pokušao prevesti Kur’an na turski jezik, ali štampanje ovog prevoda je bilo zabranjeno od strane Osmanske vlasti, te su prevedeni dijelovi uništeni.
Prvi djelimični prijevod Kur’ana na albanski jezik datira iz sredine 20-ih godina prošlog stoljeća. Prvi prevodilac Kur’ana na albanski jezik pravoslavni hrišćanin iz Korçe – Albanije, Ilo Mitko Qafzezi. On je 1921. godine uradio djelimični prijevod Kur’ana na albanski jezik referirajući se na prijevod Kur’ana od strane George Sale, na engleskom jeziku.
Azmir Jusufi/Akos
