Najveće vjersko okupljanje na planeti prošle je godine završilo s više od 1.300 smrtnih slučajeva, uglavnom među hodočasnicima koji su stigli bez službene vize za hadž

I ove godine, Saudijska Arabija ulaže velike napore kako bi spriječila tragedije – kroz ekološke i tehnološke mjere, ali i stroge kazne za one bez potrebne dozvole.

Za milione muslimana, hadž predstavlja vrhunac njihove duhovne posvećenosti, ali i ogroman logistički izazov za Saudijsku Arabiju, zemlju domaćina. Kraljevina, koja se nastoji predstaviti kao moderna i sigurna destinacija za poslovanje i turizam, suočava se s velikim pritiskom da dokaže svoju sposobnost organizacije i zaštite hodočasnika.

U 2024. godini hadž je završio sa 1.301 smrtnim slučajem, ponajviše zbog ekstremnih temperatura koje su dosezale i 52 °C. Većina preminulih nije imala službenu vizu, koja hodočasnicima omogućuje pristup klimatiziranim prostorima i organiziranoj zdravstvenoj njezi.

Ove godine vlasti u Rijadu pojačale su mjere zaštite: zasađeno je 10.000 stabala, postavljene su fontane s rashlađenom vodom, aparati za raspršivanje vodene pare i gumene podloge na površini od 170.000 kvadratnih metara u Muzdalifi, gdje hodočasnici tradicionalno prenoće.

Takođe, prvi put u historiji koristit će se dronovi za nadzor i gašenje požara. Vlasti su posebno pooštrile kontrolu nad ilegalnim dolascima – do nedjelje je u Meku već pristiglo 1,4 miliona hodočasnika, dok se još nekoliko stotina hiljada očekuje danas, kada službeno počinje obred. Međutim, 269.000 ljudi vraćeno je jer nisu imali odgovarajuću hadž vizu, potvrdio je novinarima general-pukovnik.

Rijad je najavio da će svi koji pokušaju ući u Meku bez službenog odobrenja platiti kaznu do 5.000 američkih dolara (oko 4.400 eura). Saudijske vlasti ove su godine ukinule dozvole za 400 turističkih agencija i kaznile više od 23.000 osoba koje su organizirale hodočašća bez potrebnih uslova.

Stručnjaci ističu da je hadž, koji se održava u posljednjem mjesecu islamskog lunarnog kalendara, fizički vrlo zahtjevan i često se odvija pod ekstremnim vremenskim uslovima. Ritual uključuje više dana hodanja i boravka na otvorenom, uz prisutnost miliona ljudi na istom prostoru. Tokom hadža 2015. godine u dolini Mina poginulo je više od 700 osoba u stampedu – što još uvijek predstavlja jedno od najmračnijih poglavlja u novijoj historiji hodočašća.

Hadž je jedna od pet temeljnih dužnosti svakog muslimana, ali obavezuje samo one koji su fizički, mentalno i finansijski sposobni. U praksi, mnogi se odlučuju na putovanje preko alternativnih ruta i viza, često prevarom ili uz pomoć posrednika. U 2024. godini više od 600 od 1.300 poginulih bili su Egipćani koji su imali vizu za Umru – manju, neobaveznu verziju hodočašća – i pokušali su obaviti hadž bez dozvole.

“Hadž je najveća želja svakog muslimana prije smrti, i postoje oni koji pokušavaju iskoristiti tu emociju”, rekao je saudijski novinar Khaled Almaeena. Ove godine, kako kaže, “vlada je iznimno stroga – čak ni muha ne može ući u Meku bez odgovarajuće dozvole”.

Vjerski turizam ima ključnu ulogu u saudijskoj strategiji „Vizija 2030.“, ambicioznom planu razvoja i diverzifikacije ekonomije koji je 2016. predstavio princ Mohammed bin Salman. Cilj je smanjiti ovisnost o nafti te stvoriti atraktivno okruženje za ulaganja i međunarodni turizam. No, to zahtijeva i pokazivanje učinkovitosti i sigurnosti – posebno tokom velikih vjerskih manifestacija.

Prema podacima iz knjige “The Economics of Hajj” (2018.) novinara Paula Cochranea, Saudijska Arabija godišnje zaradi između 10 i 15 milijardi dolara od hadža, dok Umra donosi dodatnih pet milijardi. Prema Privrednoj komori Meke, između 25% i 30% prihoda privatnog sektora u Meki i Medini dolazi iz vjerskog turizma.

Prema ciljevima „Vizije 2030.“, kraljevina planira privući 150 miliona0 turista godišnje, od čega bi 30 miliona bili hodočasnici. Za 2025. godinu, postavljen je cilj od 15 miliona vjerskih posjetitelja. U 2024. godini, prema službenim podacima, broj stranih turista u Saudijskoj Arabiji dosegnuo je približno 30 miliona. (IZVOR: El Pais)