Velika Britanija i Francuska najavljuju priznanje palestinske države ako se situacija u Gazi ne popravi – Izrael negira glad, ali izvještaji i slike govore drugačije

Humanitarna situacija u Gazi rapidno se pogoršava, dok međunarodni pritisci na Izrael ubrzano rastu. Sve je više političkih signala iz evropskih prijestolnica da bi priznanje palestinske države moglo postati stvarnost ukoliko Izrael ne poduzme konkretne korake ka okončanju katastrofalnih uslova života u Gazi. Ipak, zvanični Tel Aviv i dalje odbacuje tvrdnje o gladi, iako globalne humanitarne organizacije ukazuju na sve više dokaza koji govore suprotno.

U intervjuu za austrijski ORF, predsjednik Izraelske vjerske zajednice u Beču, Oskar Deutsch, izrazio je sumnju u pouzdanost podataka o broju žrtava u Gazi i upozorenja o nadolazećoj gladi. „To mi ne znamo“, rekao je Deutsch, pridružujući se izraelskoj vladi koja kontinuirano osporava izvještaje međunarodnih humanitarnih aktera. No, čak ni saveznici Izraela više ne dijele tu poziciju.

Bivši američki predsjednik Donald Trump, poznat po bliskosti s izraelskim političkim vrhom, u javnim izjavama je proturječio premijeru Benjaminu Netanjahuu. Na Netanjahuove tvrdnje da su izvještaji o gladi „laž“, Trump je odgovorio: „Ta djeca izgledaju zaista gladno. To je prava glad, stvarna glad.“ Još početkom proljeća, Trump je upozoravao na širenje gladi u Gazi.

Još ranije ove godine, Izrael je gotovo tri mjeseca blokirao dopremu humanitarne pomoći u Gazu. Prema procjenama međunarodnog sistema za klasifikaciju prehrambene nesigurnosti (IPC – Integrated Food Security Phase Classification), tada je upozoreno da bi uskoro cijela populacija Gaze mogla biti pogođena akutnim nedostatkom hrane i da postoji visok rizik od potpune gladi ako se ne poduzmu hitne mjere.

Iako je nakon toga došlo do djelimičnog ublažavanja blokade, Ujedinjene nacije i nevladine organizacije upozoravaju da to nije ni izbliza dovoljno. Prema najnovijem izvještaju IPC-a, objavljenom u utorak, „najgori scenarij“ već se ostvaruje: ako se ne reagira odmah, može doći do masovne smrtnosti zbog gladi.

Prema IPC-ovim kriterijima, glad se proglašava kada je petina domaćinstava pogođena ekstremnim nedostatkom hrane, kada je trećina djece ispod pet godina pothranjena, i kada najmanje dvije osobe dnevno umiru od posljedica gladi.

Izvještaj navodi da svaki treći stanovnik Gaze danima ne jede, a broj domaćinstava pogođenih ekstremnom glađu se udvostručio od maja. Oko 20.000 djece samo u Gazi prima medicinski tretman zbog teške pothranjenosti – što znači da su već ispunjena dva od tri kriterija za zvanično proglašenje gladi.

Izraelska vlada do sada nije komentarisala najnoviji izvještaj IPC-a, ali jeste reagovala na šokantne fotografije izgladnjele djece koje su prethodnih dana obišle svijet. Izraelski zvaničnici su tvrdili da su slike „lažne“, a nisu konkretno odgovorili na izvještaje o prehrambenoj katastrofi.

Istina jeste da je New York Times morao korigirati jedan članak u kojem je prikazan pothranjeni dječak – naknadno je utvrđeno da je dijete imalo raniju bolest. Ipak, to ne mijenja ukupnu sliku: izvještavanje iz Gaze ostaje izuzetno teško, dijelom i zbog toga što Izrael ne dopušta neovisnim novinarima pristup teritoriji.

Zbog toga se mediji oslanjaju na informacije koje je teško provjeriti – bilo da dolaze od izraelske vojske, lokalnih svjedoka, ili vlasti pod kontrolom Hamasa, koje navode preko 60.000 poginulih, među kojima i 88 osoba preminulih od gladi – bez da jasno razdvajaju civile od boraca.

IPC se, međutim, oslanja na nezavisne, interne podatke, uključujući informacije od Nutrition Cluster-a, inicijative pod vođstvom UNICEF-a, koja od početka rata trenira lokalne radnike za prepoznavanje znakova pothranjenosti. Također se koristi i analiza broja obroka u domaćinstvima i mjerenja dječijeg obima ruku.

Zbog sve glasnijih upozorenja, Izrael je proteklog vikenda najavio tzv. „pauze u borbama“ i dodatne isporuke pomoći iz zraka i preko kopna. No prema izvještajima UN-a i lokalnih svjedoka, na terenu se nije promijenilo mnogo.

Pritisak na Izrael raste. Premijer Velike Britanije, Keir Starmer, izjavio je da će London, zajedno s Parizom, priznati Palestinu kao državu ukoliko Izrael ne poduzme suštinske korake za okončanje humanitarne katastrofe. Među zahtjevima su prekid vatre i obnova napora za rješenje dvije države. Starmer je također pozvao Hamas da oslobodi taoce i preda oružje.

Iako se rješenje u vidu dvije države danas čini sve udaljenijim, konferencija Ujedinjenih nacija u New Yorku, koju su sazvali Francuska i Saudijska Arabija, a bojkotirali Izrael i SAD, izazvala je značajnu pažnju. Po prvi put je Arapska liga jednoglasno osudila napad Hamasa od sedmog oktobra, te je u zajedničkoj izjavi s EU i 17 drugih zemalja pozvala Hamas da preda oružje i okonča vlast u Gazi.

Rat koji je Izrael vodio protiv Irana bio je kratak, sa preciznim udarima, jasno definiranim ciljevima i ishodom koji je povećao njegov vojni ugled. Nasuprot tome, rat protiv Hamasa u Gazi postao je beskonačan, neselektivan i vojno besmislen. Pretvara Izrael u pariju. Ovaj list poziva na prekid vatre još od 2024. godine. Sada, nakon sedmica pregovora u Kataru, došlo je vrijeme da Sjedinjene Američke Države iskoriste svu svoju moć kako bi osigurale dogovoreni kraj borbi. To je ključno kako bi se izbjeglo masovno izgladnjivanje. Također je u interesu izraelske nacionalne sigurnosti i otvara stvarnu šansu za uspostavu vlasti u Gazi koja bi isključila ostatke Hamasa.

Situacija je očajna. Više od 60% građevina je oštećeno, a 2 miliona ljudi raseljeno – većina ih je nagurana u centralni dio Pojasa Gaze. Iako su predviđanja humanitarnih organizacija i UN-a o gladi u 2024. godini bila pogrešna, danas je prijetnja stvarna i hitna. Izrael je pokušao otvoriti koridore za isporuku pomoći mimo UN-ovog sistema kojim bi Hamas mogao profitirati. Međutim, količine hrane koje stižu do stanovništva Gaze sramotno su male. Čak i ako stigne više konvoja, ljudi će umirati od gladi bez prekida vatre. Pakao u kojem žive – prepun izraelskih vojnika spremnih da pucaju bez upozorenja, naoružanih bandi i preostalih boraca Hamasa – preopasan je da bi se kroz njega prolazilo po osnovne zalihe.

Rat više nema nikakvu vojnu logiku. Izraelske odbrambene snage (IDF) drže oko 70% teritorije. Hamas je poražen: njegovi lideri su mrtvi, vojni kapaciteti su na djeliću onih od 7. oktobra 2023. godine, a borci su svedeni na izolirane džepove u 10–20% teritorije. Pokrovitelj Hamasa, Iran, je ponižen. IDF-ove operacije više ne postižu ništa značajno. Nedovoljno snabdijevanje civilnog stanovništva pomoći na teritoriji koja je faktički pod okupacijom predstavlja ratni zločin. Plan izraelskih tvrdolinijaša da Palestince zauvijek zatvore u takozvani „humanitarni grad“ predstavljao bi etničko čišćenje.

Mnogi Izraelci smatraju da je prekid vatre neophodan. Iako svega 21% podržava rješenje u vidu dvije države, više od 70% želi oslobađanje talaca i kraj rata. Generali IDF-a takođe podržavaju prekid vatre i smatraju plan o „humanitarnom gradu“ nelegalnim. Velika većina političara van vladajuće koalicije podržava prekid vatre i svjesna je ogromne štete koju rat nanosi izraelskom ugledu u svijetu. Sama koalicija na čelu s Benjaminom Netanyahuom više nema većinu u Knesetu, izraelskom parlamentu, i suočava se s izborima u narednih 15 mjeseci. Netanyahu je produžavao rat kako bi spriječio tvrdolinijaše da mu sruše koaliciju, ali ta je strategija došla do kraja. Mora promijeniti kurs.

Razlike između dvije strane u pregovorima su se smanjile, jer je oslabljeni Hamas napravio ustupke. Preostala neslaganja uključuju pitanja poput prisustva IDF-a unutar Gaze tokom početne faze prekida vatre od 60 dana. Ta pitanja su rješiva. Slabost Hamasa otvara prostor da se taj period iskoristi za uspostavu novog upravljačkog tijela koje bi podržavala Palestinska uprava. To bi tijelo moglo preuzeti upravljanje Gazom u drugoj fazi, uz podršku Zapada i arapskih država. Budući da su protekle dvije godine razotkrile nesposobnost, cinizam i potpunu ravnodušnost Hamasa prema palestinskom narodu, mnogi stanovnici Gaze bi podržali ovu promjenu.

Potrebne su dvije ključne stvari. Katar mora prisiliti preostale lidere Hamasa – od kojih mnogi žive u Dohi – da potpišu sporazum o prekidu vatre, koristeći prijetnje protjerivanjem i dodatnim finansijskim sankcijama. A Donald Trump mora prisiliti Netanyahua da završi rat, koristeći sav politički utjecaj koji Amerika ima kao izraelski saveznik. Pritisak Bijele kuće okončao je većinu izraelskih ratova od 1948. godine. Dozvoljavanje Izraelu tolikog manevrskog prostora u ovom sukobu samo je dodatno naglasilo da je američka uloga i dalje presudna. Trumpov bijesni pritisak u junu okončao je rat između Izraela i Irana. Sada mora odmah primijeniti isti pritisak – za dobro Gaze.

IZVOR: Der Standard, The Economist