Jordan prolazi kroz značajnu političku transformaciju. Politički establišment očito mijenja svoj stav, smatrajući Muslimansko bratstvo teretom te vjerujući da bi njegovo uklanjanje moglo utrti put boljim odnosima sa Saudijskom Arabijom, UAE-om i Izraelom. Osim toga, Jordan se nada da će ovim potezom uvjeriti Trumpovu administraciju da obnovi finansijsku pomoć zemlji

J

ordan je 23. aprila donio odluku kojom je službeno zabranio aktivnosti Muslimanskog bratstva, najglasovitije opozicione grupe u zemlji. Ova odluka dolazi u trenutku kada zemlja prolazi kroz značajnu političku transformaciju, a analitičari i promatrači ukazuju na to da su regionalni pritisci odigrali ključnu ulogu u kampanji protiv ovog utjecajnog pokreta.

Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) i Izrael navodno su koordinirano vršili pritisak na Jordan kako bi se obračunao s Muslimanskim bratstvom, što dodatno komplicira ionako složenu političku dinamiku u regiji.

Jordan je ranije te sedmice optužio Muslimansko bratstvo za planiranje napada unutar zemlje, što je uslijedilo nakon hapšenja 16 osoba koje su posjedovale oružje i eksplozive. U sedmicama prije objave, u Hašemitskoj Kraljevini primjetna je bila eskalacija negativne kampanje protiv Bratstva, koju su predvodili provladini mediji i društvene mreže povezane s moćnim jordanskim sigurnosnim službama.

Kada su jordanske vlasti konačno objavile hapšenje navodne terorističke ćelije, ton i vrijeme objave ukazivali su na vrhunac političke kampanje protiv Muslimanskog bratstva.

Državni mediji citirali su vladinog glasnogovornika koji je tvrdio da su osumnjičenici bili članovi Muslimanskog bratstva i planirali “sijati haos”. Ubrzo nakon toga, emitirane su ispovijesti osmorice osumnjičenih, od kojih je šestoro izjavilo da su članovi Bratstva. Međutim, samo sedam dana kasnije, i prije nego što su uhapšeni predani sudu, Ministarstvo unutrašnjih poslova objavilo je potpunu zabranu Muslimanskog bratstva, optužujući ga za proizvodnju i skladištenje oružja te planiranje destabilizacije kraljevstva. Istovremeno je pokrenuta istraga o institucijama povezanima s ovom organizacijom.

Sigurnosne snage su upale u sjedište Islamskog akcijskog fronta (IAF), političkog krila Bratstva, što su mnogi promatrači protumačili kao uvod u potpuno ukidanje licence IAF-a. IAF je najveća opoziciona stranka u Jordanu, s 31 zastupnikom u parlamentu, a na prošlogodišnjim izborima osvojila je gotovo trećinu glasova, što predstavlja najveći izborni uspjeh od osnivanja 1992.

Bratstvo je poreklo bilo kakvu povezanost s navodnom ćelijom i planiranim napadom, no njihov odgovor dodatno je produbio krizu unutar pokreta.

Umjesto da pokažu solidarnost s uhapšenima – koji su takođe odbacili optužbe i tvrdili da su njihove aktivnosti bile usmjerene isključivo na podršku Gazi – Bratstvo se potpuno distanciralo od njih. Ovaj potez otuđio je javno mnijenje i oslabio sposobnost Bratstva da se odupre vladinoj kampanji usmjerenoj na demontiranje jedne od najutjecajnijih političkih snaga u zemlji.

Saudijska Arabija i UAE već dugo predvode napore za slabljenje Muslimanskog bratstva u regiji. Obje zemlje podržale su egipatsku vojsku u svrgavanju vlade koju je predvodilo Bratstvo 2013. godine te su nastavile podržavati kasniju represiju, u kojoj su hiljade članova Bratstva završile u zatvoru.

Neki analitičari smatraju da je jordanska kampanja rezultat koordiniranog pritiska Saudijske Arabije, UAE-a i Izraela. Ova eskalacija dolazi nakon više od 18 mjeseci gotovo svakodnevnih protesta u Jordanu u znak podrške Hamasu i osuđivanja izraelskog rata u Gazi. Protesti su često bili usmjereni prema izraelskoj granici i izraelskoj ambasadi u Amanu.

Jordanski novinar, koji je za Middle East Eye govorio pod uslovom anonimnosti, izjavio je da je vrijeme zabrane možda povezano s regionalnom diplomatijom. “Ova kampanja dolazi uoči posjete američkog predsjednika Donalda Trumpa regiji. Možda je riječ o unaprijed smišljenom potezu Jordana kako bi uvjerio Trumpa da obnovi suspendiranu američku pomoć”, rekao je.

“Saudijska Arabija i UAE nisu daleko od onoga što se događa u Jordanu, a sastanak kralja Abdulaha s princom Muhamedom bin Salmanom to potvrđuje. Jordan možda pokušava umiriti Saudijce u nadi da će osigurati finansijsku podršku kako bi nadoknadio gubitak američke pomoći koju je Trump suspendirao”, dodao je novinar.

Upravo 23. aprila, dok je ministar unutrašnjih poslova Mazin al-Faraya javno potvrđivao zabranu Bratstva i upozoravao medije da ne objavljuju njihove izjave niti intervjuiraju članove, kralj Abdulah otputovao je u nenajavljenu posjetu Saudijskoj Arabiji kako bi se sastao s princom Muhamedom bin Salmanom. Tajming je potakao nagađanja da Rijad stoji iza ove akcije te da bi se kampanja uskoro mogla proširiti na Islamski akcijski front, možda čak i dovesti do njegove zabrane.

Mnogi posmatrači u Jordanu ističu da je Muslimansko bratstvo bilo stub stabilnosti u kraljevini od osnivanja jordanske države 1946. godine. Uklanjanje ove grupe iz političkog života može zadovoljiti susjedne zemlje, ali istovremeno predstavlja prijetnju domaćoj stabilnosti, budući da je Bratstvo osam desetljeća bilo ključni dio političkog sistema zemlje. Bratstvo je osnovano u Jordanu 1945. godine, a kralj Abdulah I prisustvovao je ceremoniji otvaranja njegovog prvog sjedišta.

Muslimansko bratstvo od tada je podržavalo politički sistem i stajalo uz kralja tokom nekoliko ozbiljnih kriza koje su prijetile svrgavanjem monarhije. Godine 1957. organizacija  je podržala kralja Huseina protiv pokušaja puča od strane vlade Sulejmana al-Nabulsija i pokreta “Slobodnih oficira” predvođenog Alijem Abu Nuwarom. Ti oficiri imali su podršku tadašnjeg egipatskog predsjednika Gamala Abdela Nassera, no najozbiljniji pokušaj puča protiv jordanske monarhije nije uspio.

Godine 1970., tokom najvećeg vojnog sukoba između jordanske vojske i snaga Palestinske oslobodilačke organizacije, poznatog kao Septembarski rat, Bratstvo je odbilo učestvovati u oružanoj borbi protiv jordanske vojske, unatoč tome što je imalo bataljon koji je djelovao uz palestinske snage. Slično tome, Bratstvo je podržalo monarhiju tokom “Aprilskog ustanka” 1989. i “Pobune za kruh” 1996. godine, u trenucima ozbiljnih nemira izazvanih ekonomskim krizama. (IZVOR: Middle East Eye)