Odluka Slovenije da Dodiku zabrani ulazak pokazuje da Ljubljana, unatoč unutrašnjim nesuglasicama, ne želi odstupati od evropske politike prema onima koji direktno potkopavaju Dejtonski sporazum i odluke međunarodne zajednice u BiH. Za Dodika, koji već godinama umanjuje značaj američkih i britanskih sankcija, ovo predstavlja novi udarac i još jedan dokaz da mu se međunarodni prostor drastično sužava

Vlada Republike Slovenije na današnjoj sjednici donijela je odluku o uvođenju sankcija protiv Milorada Dodika, bivšeg predsjednika bh. entiteta Republika Srpska. Ključna mjera podrazumijeva zabranu ulaska Dodiku na teritoriju Slovenije, a odluku je potvrdio potpredsjednik vlade Matej Arčon.

Prije četrnaest dana slovenska vlada je već raspravljala o mogućnosti uvođenja sankcija, ali tada, zbog različitih stavova unutar ministarskog zbora, odluka nije donesena. Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova je u međuvremenu dopunilo materijale, a današnja sjednica završena je usvajanjem prijedloga sankcija.

Podsjetimo, Sud Bosne i Hercegovine pravosnažno je osudio Dodika na godinu dana zatvora i šestogodišnju zabranu obavljanja javnih funkcija zbog kršenja odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta. Nakon potvrde presude od strane višeg suda, Centralna izborna komisija BiH oduzela mu je mandat, no Dodik i dalje nastupa kao predsjednik Republike Srpske, ignorišući odluku.

Slovenija se ovom odlukom pridružila Njemačkoj, Austriji, Poljskoj i Litvi, koje su već ranije Dodiku uvele sankcije, ponajviše zbog njegovog otvorenog protivljenja međunarodnom nadzoru u BiH i osporavanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Osim evropskih država, sankcije protiv Dodika su uvele i Sjedinjene Američke Države (OFAC) te Velika Britanija. Američki režim sankcija, na snazi od 2017. godine, zahvatio je i članove njegove porodice te poslovne saradnike, što je značajno ograničilo mogućnost međunarodnog finansijskog poslovanja.

Odluka slovenske vlade nije donesena bez prijepora. Prema informacijama iz Ljubljane, dio vladajuće koalicije protivio se mjeri, dok je Socijaldemokratska stranka (SD) prošle sedmice javno kritikovala odugovlačenje procesa. Navodno je čak postojao prijedlog da se u paket sankcija uključi i zabrana ulaska izraelskom premijeru Benjaminu Netanjahuu, što ipak nije došlo na dnevni red.

Pojedini mediji u BiH i Sloveniji izvještavali su i o lobističkom utjecaju ljubljanskog gradonačelnika Zorana Jankovića, bliskog predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću, no i Janković i Ministarstvo vanjskih poslova Tanje Fajon takve tvrdnje su odlučno demantovali. „S Tanjo Fajon nisam razgovarao o sankcijama Dodiku“, izjavio je Janković, naglašavajući kako mu je prioritet mir i ekonomska saradnja u regiji.

U političkim krugovima odluka Ljubljane ocjenjuje se kao važan signal da Slovenija, iako mala država članica EU, slijedi evropsku liniju u odnosu prema Dodiku i njegovoj politici. Time je dodatno sužen prostor Dodikovom međunarodnom djelovanju, nakon što mu je pristup već bio onemogućen u Berlinu i Beču.

Međutim, u regiji se jasno vide i razlike: Hrvatska je odbila uvesti sankcije, dok se očekuje da bi se Nizozemska uskoro mogla pridružiti državama s mjerom zabrane ulaska.