Nakon što je Vrhovni sud SAD-a proglasio globalne namete nezakonitim, Bijela kuća uzvratila je udarac novim planom „iz rukava“ globalnim carinama od deset posto. Šta ovaj pravni rat i neočekivani poraz Donalda Trumpa znači za izvoznike iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske, kakve su šanse za povrat izgubljenog novca

 „Dan A“, dan kada su carine trebale postati trajna realnost, pretvorio se u historijski pravni poraz Donalda Trumpa. Vrhovni sud SAD-a donio je u petak presudu kojom se utvrđuje da je predsjednik prekoračio svoja ovlaštenja uvodeći široke carine pozivajući se na Zakon o međunarodnim vanrednim ekonomskim ovlašćenjima (IEEPA). Sud je jasno poručio: ove carine su ilegalne.

Vijest je zatekla Trumpa tokom sastanka s guvernerima. Vidno uznemiren, predsjednik nije birao riječi, nazvavši odluku „sramotom“. Aura nepobjedivosti koju je Trump gradio oko svoje trgovinske politike srušena je odlukom suda koji mu je ranije često išao u korist. Dok su brojni kritičari slavili pobjedu pravne države, berza je reagovala euforično, indeks Dow Jones, u koji Trump polaže veliku nadu, naglo je skočio nakon objave presude.

U svom specifičnom tumačenju presude, Trump je na konferenciji za novinare kazao da je Sud zapravo „otklonio neizvjesnost“ i otvorio mu druge puteve. Već istog dana potpisao je novu izvršnu naredbu kojom uvodi globalne carine od 10%, ali ovaj put pozivajući se na Član 122 Zakona o trgovini iz 1974. Ova regulativa mu omogućava uvođenje taksi na maksimalno pet mjeseci, nakon čega je potrebna potvrda Kongresa. Nova tarifa dolazi s određenim izuzecima: orirodni resursi kojih nema dovoljno na američkom tržištu, putnička i laka teretna vozila te određene komponente za avio-industriju. Pravni stručnjaci upozoravaju da bi i ovaj potez mogao završiti na sudu, jer se Član 122 nikada ranije nije praktikovalo na ovaj način.

Odluka Vrhovnog suda je donesena većinom od šest prema tri. Zanimljivo je da je presudu protiv Trumpa predvodio predsjednik suda John Roberts, kojeg podržavaju konzervativci, naglasivši da zakon ne daje predsjedniku „unilateralnu moć da uvodi carine neograničenog iznosa i trajanja bez jasnog odobrenja Kongresa“.

Trump je svoj gnjev posebno usmjerio na sudije koje je sam imenovao, Neila Gorsucha i Amy Coney Barrett, nazvavši ih „lajavcima svojih političkih protivnika“ i „nepatriotima“.

Osim političkog potresa, presuda otvara ogromno finansijsko pitanje. Od prošlog aprila pod ovom osnovom prikupljeno je oko 240 milijardi dolara. Ministarstvo finansija procjenjuje da bi država mogla biti primorana vratiti oko 120 milijardi dolara, što čini 0,5% američkog BDP-a.

Dok uvoznici i udruženja maloprodaje slave „pobjedu za džepove američkih potrošača“, Trump najavljuje petogodišnju pravnu bitku kako bi izbjegao povrat novca, tvrdeći da presuda nije precizirala proces restitucije.

Ovaj pravni udarac došao je u lošem trenutku za Bijelu kuću. Istog dana objavljeni su podaci o BDP-u koji pokazuju da je američka ekonomija u zadnjem kvartalu 2025. usporila na 1,4%. Također, uprkos Trumpovim obećanjima da će carine eliminisati trgovinski deficit, on je dostigao rekordnih 1,2 biliona dolara.

Dok se Washington priprema za novu rundu pravnog rata, privreda BiH i ostatka svijeta s pažnjom prati hoće li ovaj sudski presedan trajno obuzdati protekcionističku politiku Bijele kuće.

Iako se Bosna i Hercegovina na globalnoj mapi čini kao mali igrač, direktne i indirektne posljedice Trumpovog “carinskog rata” duboko prožimaju domaći realni sektor. Direktni udar najsnažnije osjeća namjenska industrija, koja je u proteklim godinama SAD pozicionirala kao jedno od svojih ključnih izvoznih tržišta; uvođenje nameta od 10%, a u nekim slučajevima i recipročnih stopa koje su sezale do 35%, preko noći je smanjilo konkurentnost bh. municije i vojne opreme u poređenju s američkim ili meksičkim proizvođačima.

Sličan scenario pogađa i drvnu industriju, posebno izvoznike visokokvalitetnog namještaja, za koje je američko tržište bilo obećavajuća alternativa zasićenoj Evropi.

Međutim, mnogo opasnija je indirektna “uvezena” kriza preko Evropske unije, koja apsorbuje preko 70% ukupnog bh. izvoza. S obzirom na to da su bh. kompanije vitalni dio lanaca snabdijevanja njemačke i austrijske automobilske industrije, svaki pad potražnje za evropskim vozilima u SAD-u direktno rezultira otkazivanjem narudžbi za autodijelove iz fabrika u Tešnju, Goraždu, Sarajevu i Gradačcu.

Analitičari procjenjuju da bi nastavak ovakve protekcionističke politike mogao smanjiti projekciju rasta bh. BDP-a za 0,4% do 0,6% u 2026. godini. Iako presuda Vrhovnog suda o nezakonitosti carina nudi tračak nade za povrat dijela uplaćenih sredstava, nova Trumpova strategija “petomjesečnih” carina pod Članom 122 zadržava bh. privrednike u stanju stalne neizvjesnosti.

U takvom ambijentu, nemoguće je planirati dugoročne investicije, što domaće kompanije prisiljava na ubrzanu, ali i bolnu diversifikaciju tržišta prema Bliskom istoku i Sjevernoj Africi kako bi se ublažio šok s Zapada.

Kada je Hrvatska u pitanju, njena izvozna struktura prema Sjedinjenim Državama čini je nesrazmjerno izloženom Trumpovim carinskim manevrima. Najveći direktni pobjednik nakon ove presude je namjenska industrija, predvođena karlovačkim HS Produktom, kojem je SAD ključno tržište. Ukidanje nezakonitih carina pod okriljem IEEPA-e teoretski otvara prostor za povrat miliona eura uplaćenih nameta koji su hrvatsko oružje činili skupljim na policama američkih trgovina.

Slično olakšanje osjećaju i prehrambeni divovi poput Podravke, čiji su brendovi, kao prepoznatljivi simboli hrvatskog izvoza, bili direktna meta Trumpovih „recipročnih tarifa“. Osim direktnog izvoza, Hrvatska trpi i posrednu štetu kroz usporavanje njemačke ekonomije; kao dobavljač za tamošnju automobilsku industriju, hrvatski metaloprerađivački sektor osjeća svaki potres koji pogodi izvoz Volkswagena ili BMW-a u Ameriku.

Ono što ovu situaciju čini posebno kompleksnom za Zagreb jest pitanje refundacije. Pravni stručnjaci ističu da bi hrvatske tvrtke mogle pokrenuti masovne tužbe za povrat sredstava prikupljenih od travnja 2025. godine, što bi značilo značajnu injekciju likvidnosti za domaći realni sektor.

Ipak, Trumpov munjeviti „Plan B“, uvođenje novih 10% carina pod Članom 122, pokazuje da Washington nema namjeru odustati od protekcionizma. Za Hrvatsku to znači nastavak hoda po rubu: dok se s jedne strane otvara prostor za pravno namirenje štete, s druge strane nova barijera od 10% ponovno opterećuje izvozne lance.