Dogovor iz 2015. godine, postignut tokom mandata Baracka Obame, ukinuo je sankcije u zamjenu za drastično smanjenje iranskog nuklearnog programa, dok je Trump je tokom svog prvog mandata povukao SAD iz tog sporazuma i nametnuo oštre jednostrane sankcije, istovremeno pritiskajući Evropljane da učine isto.
Duboke sankcije Iranu zbog njegovog nuklearnog programa ponovo bi trebale stupiti na snagu, iako je nadzorno tijelo UN-a potvrdilo da su inspekcije njegovih nuklearnih postrojenja nastavljene.
Rusija je jučer, zajedno s Kinom, bezuspješno pokušala odgoditi ponovno uvođenje mjera protiv Irana. Moskva je čak naznačila da ih možda neće provoditi – uprkos obavezi prema međunarodnom pravu.
Evropske sile pokrenule su proceduru za ponovnu primjenu ekonomskih sankcija nakon što su zatražile od Irana da povuče niz poteza koje je poduzeo nakon što su Izrael i Sjedinjene Države bombardovali njegova nuklearna postrojenja u junu.
Nadzorno tijelo UN-a za nuklearna pitanja, IAEA, potvrdilo je da su ove sedmice inspekcije iranskih postrojenja nastavljene nakon zastoja koji je uslijedio poslije američko-izraelskih udara.
Nastavak inspekcija Međunarodne agencije za atomsku energiju bio je ključni zahtjev Evropljana – Velike Britanije, Francuske i Njemačke.
„Potpisao sam sporazum s agencijom u Kairu i generalni direktor je prilično zadovoljan i sretan,“ izjavio je iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči.
Aragči je insistirao da je svaki pokušaj ponovnog uvođenja sankcija „pravno ništavan,“ obećavši da Iran nikada neće „pokleknuti pod pritiskom“ kada je riječ o njegovom nuklearnom programu – ali je ostavio otvorena vrata za daljnje pregovore.
Iranski predsjednik Masud Pezeškijan rekao je da Iran neće napustiti Sporazum o neširenju nuklearnog oružja (NPT) kao odgovor na ponovno uvođenje sankcija.
Pokušaj Kine i Rusije da kupe vrijeme za diplomatiju odbijen je glasanjem devet prema četiri.
„UN-ove sankcije, usmjerene na iransku proliferaciju, bit će ponovo uvedene ovog vikenda,“ rekla je britanska ambasadorica pri UN-u Barbara Vudvord.
„Spremni smo nastaviti razgovore s Iranom o diplomatskom rješenju koje bi odgovorilo na međunarodne zabrinutosti u vezi s njegovim nuklearnim programom. To bi, zauzvrat, moglo omogućiti ukidanje sankcija u budućnosti,“ dodala je.
UN-ove sankcije, posebno u bankarskom i naftnom sektoru Irana, stupit će automatski na snagu krajem dana.
Kina i Rusija su na sjednici Vijeća sigurnosti predložile rezoluciju koja bi produžila rok za pregovore do 18. aprila 2026.
„Nadali smo se da će naši evropski i američki kolege dvaput razmisliti i odlučiti se za put diplomatije i dijaloga, umjesto za njihovu nespretnu ucjenu,“ rekao je zamjenik ruskog ambasadora pri UN-u prije glasanja.
„Da li su Washington, London, Pariz i Berlin napravili bilo kakve kompromise? Ne, nisu,“ dodao je.
Francuski ambasador pri UN-u Gerom Bonafor rekao je da su sve strane „do posljednjeg trenutka pokušavale naći rješenje.“
Francuska – govoreći u ime Njemačke i Velike Britanije – poručila je Iranu da mora omogućiti potpun pristup inspektorima UN-a, odmah nastaviti nuklearne pregovore i osigurati transparentnost u vezi s visoko obogaćenim uranijem, čija je sudbina bila predmet spekulacija.
“Evropske zemlje i SAD dosljedno pogrešno predstavljaju iranski miroljubivi nuklearni program,“ rekao je Aragči, tvrdeći da je Iran iznio „nekoliko izvodljivih“ prijedloga.
„Nastojanje Evrope za takozvani ‘snapback’ je pravno ništavno, politički neodgovorno i proceduralno pogrešno,“ dodao je.
Iranski predsjednik optužio je američkog izaslanika Stevea Witkoffa i njegov tim da „nisu ozbiljni“ u diplomatskim naporima.
Dogovor iz 2015. godine, postignut tokom mandata Baracka Obame, ukinuo je sankcije u zamjenu za drastično smanjenje iranskog nuklearnog programa, dok je Trump je tokom svog prvog mandata povukao SAD iz tog sporazuma i nametnuo oštre jednostrane sankcije, istovremeno pritiskajući Evropljane da učine isto.
Steve Witkoff, Trumpov specijalni izaslanik koji je pregovarao s Iranom sve do izraelskih udara, rekao je da se Iran nalazi u „teškoj poziciji,“ ali je ostavio mogućnost za rješenje.
Međutim, iranski predsjednik bio je oštar u svojoj ocjeni američkih diplomatskih napora, tvrdeći da Witkoff i njegov tim nisu ozbiljni.
„Više puta smo postigli određena razumijevanja, ali Amerikanci ih nikada nisu ozbiljno shvatili,“ rekao je Pezeškijan novinarima na marginama Generalne skupštine UN-a.
Iran već dugo tvrdi da ne želi nuklearno oružje, pozivajući se na fetvu vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija, a ni američke obavještajne službe nisu zaključile da je zemlja donijela odluku o izgradnji nuklearne bombe.
