Podsjetimo, ovo nije prvi put da su institucije Kosova izložene sigurnosnim prijetnjama koje, prema kosovskim vlastima, imaju porijeklo u Srbiji. Zvanična Priština već godinama optužuje Beograd za različite oblike hibridnog djelovanja – od kibernetičkih napada i dezinformacionih kampanja do organizovanih kriminalnih aktivnosti na sjeveru Kosova

 Vršilac dužnosti ministra unutrašnjih poslova Kosova, Xhelal Sveçla, objavio je da je broj telefona s kojeg je petog jula 2025. godine upućena prijetnja bombom prema Skupštini Kosova registrovan u Srbiji i da pripada državljaninu Srbije po imenu Lazar Živković. U njegovom saopćenju na društvenim mrežama navodi se da su na profilima povezanim s ovim brojem pronađene fotografije osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića.

„Institucije Kosova tretiraju ovaj slučaj kao visok prioritet i zatražit će međunarodnu podršku za hapšenje i privođenje pravdi osoba koje stoje iza prijetnje, što je moguće brže“, izjavio je Sveçla, dodajući da se radi o ozbiljnom hibridnom napadu na kosovske institucije.

Prema njegovim riječima, prijetnja bombom upućena Skupštini Kosova nosi jasan politički signal i predstavlja oblik psihološkog i sigurnosnog pritiska, koji, kako navodi, dolazi iz Srbije.

„Relevantne sigurnosne institucije tretirale su ovaj napad s visokim prioritetom. Potvrđeno je da prijetnja dolazi iz Srbije. Broj telefona s kojeg je upućena prijetnja registriran je u toj zemlji i pripada telekom operateru MTS. Korisnik tog broja je, ili je bio, državljanin Srbije Lazar Živković“, navodi se u zvaničnom saopćenju Ministarstva unutrašnjih poslova Kosova.

Ministar Sveçla je istakao da su istraživanjem povezanih profila s ovim brojem pronađeni sadržaji u kojima se veliča Ratko Mladić, bivši komandant Vojske Republike Srpske (VRS), koji je 2021. godine pravosnažno osuđen na doživotnu kaznu zatvora od strane Međunarodnog mehanizma za krivične sudove u Hagu, za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona ratovanja počinjena tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine.

Ratko Mladić je, prema presudama Tribunala, bio odgovoran za višegodišnju opsadu Sarajeva, dok su pod njegovom komandom etnički očišćeni gradovi poput Foče, Prijedora i Višegrada, gdje su deseci hiljada civila nesrpske nacionalnosti ubijeni, protjerani ili zatvarani u logore. Najstrašniji zločin pod njegovom komandom bio je genocid u Srebrenici jula 1995. godine, kada je, prema podacima, ubijeno više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka.

Sveçla je u svom obraćanju posebno naglasio da se Kosovo neće pokolebati pred prijetnjama koje dolaze iz Srbije. „Napadači i prijetitelji koji se skrivaju u Srbiji, bez obzira na podršku koju uživaju od tamošnjih vlasti, neće izbjeći pravdi“, poručio je.

Njegove riječi podržao je i premijer u tehničkom mandatu, Albin Kurti, koji je kazao da potvrda o porijeklu prijetnje iz Srbije dodatno svjedoči o, kako je rekao, kontinuiranom hibridnom ratu koji ta država vodi protiv Kosova. „Čestitam našim državnim institucijama na brzom i profesionalnom odgovoru“, izjavio je Kurti.

Podsjetimo, ovo nije prvi put da su institucije Kosova izložene sigurnosnim prijetnjama koje, prema kosovskim vlastima, imaju porijeklo u Srbiji. Zvanična Priština već godinama optužuje Beograd za različite oblike hibridnog djelovanja – od kibernetičkih napada i dezinformacionih kampanja do organizovanih kriminalnih aktivnosti na sjeveru Kosova.

Pitanje saradnje između dvije zemlje u oblasti sigurnosti ostaje zamrznuto zbog političkih tenzija i nepostojanja dijaloga, dok kosovske institucije sve češće traže međunarodnu pomoć i saradnju kako bi se izborile s, kako navode, orkestriranim pokušajima destabilizacije.

U ovom konkretnom slučaju, kosovska policija i službe sigurnosti su odmah intervenisale nakon dojave o bombi, a prostor Skupštine bio je evakuisan i podvrgnut detaljnoj pretrazi. Iako eksplozivna naprava nije pronađena, incident je izazvao veliku uznemirenost javnosti i još jednom otvorio pitanje sigurnosne ranjivosti državnih institucija u kontekstu političkih i regionalnih napetosti.

Ministar Sveçla zaključio je da Kosovo neće biti talac terora, te da međunarodna zajednica mora reagovati na ozbiljna kršenja međunarodnog prava i podršku koju, prema njegovim riječima, pojedinci i strukture u Srbiji pružaju osuđenim ratnim zločincima, umjesto da se distanciraju od njihove zločinačke prošlosti. IZVOR: Koha.net