Nije sporno da je u srpskoj jezičkoj praksi prisutniji rmpalija, a u bosanskoj hrmpalija. Uglavnom, kod nas dominiraju hrmpalije, a još je gore kad su mentalitetski markirani
U žargonskom jeziku ima jedan izraz kojim se opisuje pozamašan, gorostasan, golem, snažan muškarac, grdosija – hrmpalija. Istina, na istočnim stranama ovaj izraz upotrebljava se bez početnog h, pa je to rmpalija, kako je to svojevremeno Nele Karajlić govorio u nekim epizodama Top liste nadrealista, a što potvrđuje i govorna praksa i različiti izvori pisane građe. Za to vrijeme, u mojoj kući, moji su govorili hrmpalija.
Samo značenje ove lekseme nije direktno pejorativno, iako može implicirati i tu konotaciju, što određuje sami kontekst upotrebe, kako to pokazuje primjer: “Kaže to hrmpalija, kojem treba nabaviti čizme broj 48”. Etimologija riječi nije jasna pa stoga nije lahko ustanoviti je li početno h pravilnog razvoja, pa se u srpskom govornom idiomu izgubio, ili je neetimološko, pa se analoški i zbog težine izgovora ovaj suglasnik nakalemio u bosanskom.
Moglo bi biti izvjesno da je element riječi –lija porijeklom turskog postanja, tačnije sufiks –li, ali sekvenca hrmp– ili eventualno rmp– nije evidentirana u Škaljića, niti se može npr. naći na Hrvatskom jezičnom portalu ili u Hrvatskom školskom rječniku pod navedenim natuknicama. Moguće je da je sekvenca hrmp– / rmp– onomatopejskog odnosno neologističnog postanja.
U bosanskim normativnim izvorima, ako se registrira, bilježi se bezbeli u obliku hrmpalija. Nije sporno da je u srpskoj jezičkoj praksi prisutniji rmpalija, a u bosanskoj hrmpalija. Uglavnom, kod nas dominiraju hrmpalije, a još je gore kad su mentalitetski markirani.
Alen Kalajdžija diplomirao je 2002. godine na Odsjeku za bosanski, hrvatski i srpski jezik i književnost naroda Bosne i Hercegovine Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, gdje je magistrirao 2007, a doktorirao 2012. godine. Predavao je kratko u osnovnoj i srednjoj školi, a imao je više angažmana u nastavi bosanskog jezika na univerzitetima u Bosni i Hercegovini i inostranstvu. Objavio je četiri naučne monografije iz oblasti lingvističke bosnistike te zbirku kratkih priča. Uz više od 80 naučnih i stručnih radova te petnaestak kulturalnih kolumni objavio je približno 300 naučnopopularnih pojedinačno koncipiranih jezičkih savjeta o bosanskom jeziku. Na mjestu direktora Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu proveo je dva mandata (2013–2021). Trenutno u Institutu ima izbor u zvanje naučnog savjetnika.
