Islamska zajednica u Sloveniji oštro je reagovala na najavu predsjednika Nove Slovenije (NSi) Jerneja Vrtovca o mogućoj zabrani nošenja burki i nikaba u javnim prostorima i školama, upozorivši da politički akteri koriste izuzetno rijedak i u Sloveniji gotovo nepostojeći fenomen za jeftinu političku mobilizaciju i širenje neutemeljenog straha

Najava predsjednika Nove Slovenije Jerneja Vrtovca o mogućoj zakonskoj zabrani nošenja burki i nikaba u javnom prostoru izazvala je oštru i opravdanu reakciju Islamske zajednice u Sloveniji. Na stranačkom kongresu najavljena je rigorozna mjera po uzoru na pojedine evropske zemlje, sa obrazloženjem da takva odjeća nema mjesto u školama i javnim ustanovama. Međutim, dublji uvid u činjenice i realnost slovenskog društva otkriva da je riječ o klasičnom primjeru političke mobilizacije zasnovane na fenomenu koji u ovoj državi praktično i ne postoji.

Jernej Vrtovec je slovenski političar i zastupnik u Državnom zboru te bivši ministar infrastrukture u vladi Janeza Janše. Predvodi Novu Sloveniju (NSi) – kršćansko-demokratsku i konzervativnu političku stranku desnog centra koja naglašava tradicionalne vrijednosti i privredni liberalizam. Vrtovec i njegova stranka lansirali su ideju o zabrani nošenja burki i nikaba u javnim ustanovama i školama na stranačkom programskom kongresu u subotu, trećeg oktobra 2026. godine, najavivši da će, po uzoru na Italiju, po potrebi predložiti i odgovarajući zakon.

Predstavnici Islamske zajednice u Sloveniji reagovali su jasno i argumentovano, naglasivši da nema nikakvih podataka o tome da učenice u slovenskim školama nose burku ili nikab. Prekrivanje lica je u ovoj zemlji izuzetno rijetka pojava, prisutna uglavnom kod privremenih posjetilaca iz inostranstva. Predstavnica zajednice Ela Porić javno je upitala koji to stvarni problem najavljena zabrana uopće treba da riješi i na kojim se relavantnim podacima zasniva. Sa vjerskog i teološkog stajališta jasno je predočeno da prekrivanje lica nije opća vjerska obaveza niti se u ovdašnjoj zajednici doživljava kao imperativ.

Ono što u čitavom slučaju posebno zabrinjava jeste svjesno ili nesvjesno brisanje granica između različitih oblika odijevanja. Postoji jasna i suštinska razlika između hidžaba, odnosno mahreme koja pokriva kosu i vrat a lice ostavlja potpuno otkrivenim, te nikaba i burke koji lice djelomično ili u potpunosti zaklanjaju. Zanemarivanje ove razlike u javnom diskursu stvara opasan utisak da se iza priče o burkama zapravo krije otpor prema ženama koje nose običnu mahremu.

Ovakva retorika donosi štetne posljedice po društvenu koheziju. Stvara se nepotreban i opasan osjećaj da građani i rezidenti islamske vjeroispovijesti predstavljaju prijetnju ili da su nepoželjni u vlastitoj zemlji. Riječ je o ženama koje osjećaju duboku pripadnost Sloveniji, kojima je to primarni dom i rođena zemlja, te koje svoju privrženost društvu svakodnevno potvrđuju. Svako osporavanje prava na nošenje mahreme, koje bi moglo proisteći iz ovakvih političkih istupa, izravno narušava otvorenost i multikulturalnost slovenskog društva. Sloboda vjeroispovijesti, jednakost pred zakonom i zaštita ljudskog dostojanstva moraju ostati neprikosnoveni temelji države.

Na najave iz Nove Slovenije reagovao je i širi politički spektar, uglavnom uz ocjenu da se radi o promašenom fokusu i skretanju pažnje sa stvarnih životnih problema. Iz parlamentarnih krugova stižu upozorenja da se javnost zamara temom koja ne dodiruje svakodnevicu građana, dok se istovremeno društvo suočava sa rekordnim cijenama energije i saobraćajnim kolapsima na autoputevima. Poruka političkim predstavnicima je jedinstvena: javna riječ zahtijeva odgovornost, činjenice i rad na realnim problemima, a ne širenje neutemeljenog straha i preuzimanje uloge misionara u potrazi za imaginarnim protivnicima.