Glavni tužilac Međunarodnog krivičnog suda Karim Khan optužio je visokog britanskog zvaničnika da mu je prijetio povlačenjem finansijske i političke podrške Ujedinjenog Kraljevstva Sudu, ukoliko nastavi s istragom i zatraži naloge za hapšenje izraelskih lidera zbog navodnih ratnih zločina u Gazi. Prema pisanju portala Middle East Eye, riječ je o tadašnjem britanskom ministru vanjskih poslova Davidu Cameronu. Khan u podnesku Sudu navodi da je bio izložen snažnim diplomatskim pritiscima iz Londona i Washingtona, te odbacuje tvrdnje Izraela da je istragu vodio iz ličnih motiva

Glavni tužilac Međunarodnog krivičnog suda (ICC), britanski pravnik Karim Khan, optužio je visokog zvaničnika britanske vlade da mu je zaprijetio povlačenjem finansijske i političke podrške Ujedinjenog Kraljevstva Sudu ukoliko nastavi s istragom i zatraži izdavanje naloga za hapšenje izraelskih lidera.

Prema saznanjima portala Middle East Eye (MEE), riječ je o tadašnjem britanskom ministru vanjskih poslova i bivšem premijeru Davidu Cameronu. Optužba se nalazi u izjavi koju je Khan podnio Sudu, a u kojoj detaljno opisuje, kako navodi, kampanju prijetnji i pritisaka s kojima se suočavao uoči zahtjeva njegovog ureda za izdavanje naloga za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i bivšeg ministra odbrane Yoava Gallanta, u maju 2024. godine, zbog navodnih ratnih zločina u Gazi.

Izjava je u srijedu dostavljena žalbenom vijeću ICC-a, kao odgovor na zahtjev Izraela da Khan bude izuzet iz istrage i da se nalozi za hapšenje povuku. Dokument u velikoj mjeri potvrđuje ranije izvještavanje Middle East Eyea, koji je otkrio brojne detalje pokušaja da se oslabi i diskredituje tužilac, uključujući i, kako se navodi, eksplozivan telefonski razgovor Davida Camerona s Khanom.

Izrael tvrdi da je Khan požurio s podnošenjem zahtjeva za naloge za hapšenje nakon što je bio obaviješten o optužbama za seksualno nedolično ponašanje protiv njega. Khan, međutim, u svojoj izjavi odlučno odbacuje te navode, opisujući izraelski zahtjev kao zasnovan na „magli ciljno usmjerenih pretpostavki, obmanjujućih ili netačnih tvrdnji“ te na „mijazmi spekulativnog izvještavanja“.

U dokumentu Khan detaljno iznosi hronologiju događaja koji su doveli do odluke njegovog ureda da 20. maja 2024. godine zatraži naloge za hapšenje protiv dvojice izraelskih zvaničnika, ali i protiv lidera Hamasa. Kako navodi, odluka je uslijedila nakon višemjesečnog procesa koji opisuje kao „temeljan, pažljiv i metodičan“.

Khan se od maja ove godine nalazi na odsustvu, do okončanja istrage o optužbama za seksualno nedolično ponašanje, koju vodi tim pod okriljem Ujedinjenih nacija. On snažno negira sve optužbe. Prema vremenskoj liniji navedenoj u dokumentu, članovi njegovog tima su ga o tim optužbama lično obavijestili drugog maja 2024. godine, istog dana kada je planirao objaviti zahtjeve za hapšenje Netanyahua i Gallanta.

U zahtjevu za diskvalifikaciju tužioca, podnesenom 17. novembra, Izrael je tvrdio da Khan nije bio nepristran i da je bio vođen ličnim motivima kada je ubrzano podnio zahtjeve za naloge. Khan, međutim, ističe da su zahtjevi bili pripremljeni i prije nego što su optužbe protiv njega postale poznate, te da je istraga o navodnim ratnim zločinima Izraela i Hamasa započela još u oktobru 2023. godine, neposredno nakon napada Hamasa na Izrael.

Kako je ranije objavio Middle East Eye, Khan u svom podnesku objašnjava da su do kraja 2023. godine istrage njegovog ureda dostigle dovoljno uznapredovanu fazu da sazove nezavisni panel od sedam pravnih stručnjaka. Među njima su bile i britanske advokatice za ljudska prava Amal Clooney i Helena Kennedy, kao i izraelski pravnik Theodor Meron.

Panel je formalno uspostavljen u januaru 2024. godine, s ciljem da procijeni da li je ispunjen pravni prag za izdavanje naloga za hapšenje, odnosno da li postoje „razumni osnovi za vjerovanje“ da su imenovane osobe počinile krivična djela iz nadležnosti Suda. U martu 2024. godine, panel je jednoglasno zaključio da je prikupljeno dovoljno dokaza i da je postupak bio „pravičan, rigorozan i nezavisan“.

Dana 24. marta 2024. godine Khan je otputovao u Sjedinjene Američke Države, gdje je visoke američke zvaničnike obavijestio o namjeri da zatraži naloge za hapšenje u vezi s Palestinom, te da se očekuje da će zahtjevi biti podneseni do kraja aprila. Kako se proces pripreme nastavljao, Khan navodi da je njegov ured bio izložen sve jačim diplomatskim pritiscima brojnih država koje su ga pozivale da odgodi ili odustane od zahtjeva protiv izraelskih zvaničnika.

To je uključivalo i telefonski poziv 19. aprila od visokog američkog zvaničnika, koji je upozorio na „katastrofalne posljedice“ ukoliko se nalozi nastave. Khan navodi da je to odbio, pozivajući se na nedostatak stvarne saradnje Izraela i nepostojanje promjena u vođenju vojnih operacija u Gazi.

Dodatni pritisci uslijedili su 23. aprila, kada ga je, prema njegovim navodima, nazvao „visoki zvaničnik britanske vlade“ i upozorio da bi izdavanje naloga protiv izraelskih lidera bilo nesrazmjerno i moglo dovesti do povlačenja britanskog finansiranja Suda. Middle East Eye potvrđuje da je riječ o Davidu Cameronu. Prema izvorima upoznatim sa slučajem, Cameron je tokom razgovora rekao da bi takav potez bio „poput bacanja hidrogenske bombe“, naglasivši da je jedno procesuirati Rusiju zbog agresije na Ukrajinu, a sasvim drugo Izrael, koji se, kako je rekao, „brani od napada sedmog oktobra“.

Cameron nije odgovorio na upite Middle East Eyea. U knjizi novinara Petera Obornea Complicit: Britain’s Role in the Destruction of Gaza, izvor blizak Cameronu potvrđuje da je razgovor s Khanom vođen i da je bio „čvrst“, ali tvrdi da nije sadržavao prijetnje, već upozorenja da bi snažni glasovi unutar Konzervativne stranke mogli tražiti ukidanje finansiranja ICC-a i povlačenje iz Rimskog statuta.

Bivši škotski premijer Humza Yousaf i nezavisni zastupnik Jeremy Corbyn pozvali su britanske institucije da istraže ovaj slučaj. Khan u svom podnesku navodi i druge pokušaje pritisaka, uključujući prijetnje američkih senatora sankcijama. Sankcije protiv njega Sjedinjene Države su uvele u februaru.

Sudije ICC-a sada razmatraju i izraelski zahtjev i izvještaj UN-ove istrage, a odluka se očekuje u narednih trideset dana.