U Dohi su uz katarske domaćine prisutni i šef egipatske obavještajne službe Hassan Rašad te turski obavještajni direktor Ibrahim Kalin, bliski saradnik predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana. Kalin je i ranije vodio neformalne kontakte s političkim predstavnicima Hamasa u Turskoj i Kataru. Paralelno s tim, ministar vanjskih poslova Hakan Fidan obavlja diplomatsku ofanzivu, posjetio je Saudijsku Arabiju i Ujedinjene Arapske Emirate te razgovarao s evropskim kolegama, među njima i španskim ministrom Joséom Manuelom Albaresom, o implementaciji američkog plana

Predstavnici Turske, Katara i Egipta posljednjih su dana u Dohi intenzivirali pregovore s delegacijom Hamasa, nastojeći uvjeriti palestinski islamistički pokret da prihvati plan američkog predsjednika Donalda Trumpa za prekid izraelske ofanzive u Gazi.

Prema izvoru iz turske vlade, koji je za španski list El País potvrdio da se “odgovor Hamasa očekuje uskoro”, ta odluka je i stigla sinoć, neposredno prije isteka roka koji je Trump postavio, do sutra. “Ako odbiju, slijedi pakao kakav svijet nije vidio”, poručio je američki predsjednik putem svoje platforme Truth.

Trumpov plan, predstavljen u utorak, predviđa obustavu izraelskih napada i postepeno povlačenje vojske iz Pojasa Gaze u zamjenu za oslobađanje preostalih 48 izraelskih talaca (većina ih je mrtva) i razoružanje Hamasa. Upravljanje Gazom preuzela bi prelazna administracija bez učešća islamističkih grupa, pod međunarodnim nadzorom komisije kojom bi predsjedavao sam Trump, uz učešće kontroverznog bivšeg britanskog premijera Tonya Blaira.

Prema navodima BBC-ja, vojni komandant Brigada al-Qassam, Ezedin Haddad, usprotivio se prijedlogu, ocijenivši ga kao “čin predaje” koji bi označio kraj pokreta osnovanog 1987. Ipak, plan predviđa amnestiju borcima Hamasa i mogućnost preseljenja u treće zemlje nakon predaje oružja. Drugi oružani akter u Gazi, Islamski džihad, zasad odbija američku inicijativu i nije reagovao na odluku Hamasa.

Nakon četiri dana neizvjesnosti i više od četiri sata poslije glasnog ultimatuma američkog predsjednika Donalda Trumpa, palestinski pokret Hamas dao je svoj odgovor na mirovni plan koji je Bijela kuća predstavila, a koji su odobrili izraelski premijer Benjamin Netanyahu i brojni saveznici, uključujući Egipat i Katar.

Kao što su mnogi i očekivali, odgovor Hamasa nije ni kategorično odbijanje ni prihvatanje, već složena, uslovljena poruka. Pokret je izrazio spremnost da preda “sve taoce, žive i mrtve”, koji su u njegovom zarobljeništvu od napada sedmog oktobra 2023. godine, te da se povuče iz administracije Pojasa Gaze koju vodi od 2007. godine.

Međutim, Hamas insistira na pregovorima o ključnim tačkama plana, među kojima je najvažniji raspored i dinamika povlačenja izraelske vojske iz razorene enklave.

„U skladu s formulom razmjene sadržanoj u prijedlogu predsjednika Trumpa, i ukoliko se na terenu ispune uvjeti za razmjenu“, navodi se u saopćenju Hamasa, misleći na predviđenu razmjenu 48 izraelskih talaca za 250 palestinskih zatvorenika osuđenih na doživotne kazne, kao i 1.700 pritvorenih tokom izraelske ofanzive. „U tom kontekstu, pokret izražava spremnost da odmah započne pregovore preko posrednika o svim ovim detaljima“, dodaje se u saopćenju.

Visoki predstavnik Hamasa Musa Abu Marzuk, u izjavi za katarsku televiziju Al Jazeera, rekao je kako je „rok od 72 sata za isporuku talaca, kako je definisan u Trumpovom planu, teoretski i neostvariv u trenutnim okolnostima“. Istakao je i da Hamas „želi razgovarati o svim pitanjima koja se tiču pokreta i njegovog oružja“, te da „sve detalje u vezi s međunarodnim snagama za održavanje mira treba dodatno razjasniti i usaglasiti“. „Plan se ne može provesti bez ozbiljnih pregovora“, zaključio je Abu Marzuk.

Ključno pitanje bilo je da li plan nudi stvarni kraj vojne ofanzive ili nameće uslove koje Hamas smatra neprihvatljivim. Među spornim tačkama su predaja oružja, djelimično umjesto potpunog povlačenja izraelske vojske, te raspoređivanje međunarodnih mirovnih snaga (ISF) u Gazi prije nego što kontrolu preuzme obnovljena Palestinska uprava.

Ovaj odgovor Hamasa mnogi analitičari tumače kao pokušaj da se zadrži politički prostor za pregovore bez gubitka legitimiteta pred palestinskim narodom. Dok međunarodna zajednica, predvođena Egiptom i Katarom, pokušava održati pregovarački kanal otvoren, sudbina prijedloga koji je američki predsjednik nazvao „posljednjom šansom za mir“ i dalje je neizvjesna.

Hamas se, poručuju njegovi lideri, ne protivi miru, ali traži „poštene uvjete“,prije svega, kraj opsade, povlačenje izraelske vojske i međunarodne garancije da se Gaza više nikada neće naći pod okupacijom.

Zanimljivo je da su gotovo sve ključne sile Bliskog istoka, uključujući Tursku, koja izraelske napade otvoreno naziva “genocidom”, te Rusiju, Kinu, Evropsku uniju i Palestinsku samoupravu, izrazile podršku američkom planu. Katarski premijer Mohamed bin Abdulrahman Al Thani upozorio je Hamas da “ne postoji bolja ponuda” koju bi Katar mogao posredovati, prenosi portal Axios.

U Dohi su uz katarske domaćine prisutni i šef egipatske obavještajne službe Hassan Rašad te turski obavještajni direktor Ibrahim Kalin, bliski saradnik predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana. Kalin je i ranije vodio neformalne kontakte s političkim predstavnicima Hamasa u Turskoj i Kataru. Paralelno s tim, ministar vanjskih poslova Hakan Fidan obavlja diplomatsku ofanzivu, posjetio je Saudijsku Arabiju i Ujedinjene Arapske Emirate te razgovarao s evropskim kolegama, među njima i španskim ministrom Joséom Manuelom Albaresom, o implementaciji američkog plana.

Prema listu Haaretz, arapski diplomati koji prate pregovore ističu da je glavni cilj posrednika spriječiti odbacivanje plana i smanjiti Hamasove zahtjeve. Pokret, pak, traži da se oslobađanje talaca odvija paralelno s fazama izraelskog povlačenja, umjesto u prvih 72 sata, kako traži Washington. Takođe zahtijeva međunarodne garancije da Izrael neće obnoviti napade i da se razoružanje ograniči samo na ofanzivno oružje, dok bi dio sredstava za “odbranu” ostao.

Iako Hamas prihvata ideju tehnokratske vlade u Gazi bez svog učešća, insistira da ona bude potpuno palestinska i da ne podliježe međunarodnom nadzoru. Egipatski ministar vanjskih poslova Badr Abdelaty jučer je izjavio da “još ima prostora da se Hamas privoli na pozitivan odgovor”, uz napomenu da treba riješiti “pitanja upravljanja i sigurnosti”.

“Podržavamo plan koji zaustavlja rat i otvara prostor za napredak,” rekao je Abdelaty, ukazujući da bez konsenzusa Hamasa mir u Gazi ostaje samo nacrt na papiru.

IZVOR: El Mundo, El Pais