Centralno mjesto Trumpovog obraćanja zauzelo je pitanje Grenlanda. Američki predsjednik izjavio je da Sjedinjene Države „neće koristiti silu“ kako bi preuzele kontrolu nad tim teritorijem, ali je istovremeno naglasio da bi SAD u eventualnom oružanom sukobu s Evropom oko Grenlanda bile „iskreno, nezaustavljive“

Na posebnom obraćanju na godišnjem sastanku Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, američki predsjednik Donald Trump iznio je niz poruka koje su snažno odjeknule među evropskim saveznicima, ali i širom svijeta.

Govor, koji je u velikoj mjeri bio obilježen oštrim tonom, direktnim prijetnjama i karakterističnim Trumpovim političkim narativom, otvorio je pitanja budućih odnosa Sjedinjenih Američkih Država s Evropom, NATO-om i ključnim globalnim krizama.

Centralno mjesto Trumpovog obraćanja zauzelo je pitanje Grenlanda. Američki predsjednik izjavio je da Sjedinjene Države „neće koristiti silu“ kako bi preuzele kontrolu nad tim teritorijem, ali je istovremeno naglasio da bi SAD u eventualnom oružanom sukobu s Evropom oko Grenlanda bile „iskreno, nezaustavljive“.

Trump je ponovio tvrdnju da je Grenland od presudne strateške važnosti za globalnu i američku sigurnost, opisujući ga kao „ogromnu, gotovo potpuno nenaseljenu i nebranjenu teritoriju na ključnoj strateškoj tački između SAD-a, Rusije i Kine“. Prema njegovim riječima, Sjedinjene Države su jedina zemlja koja može „zaštititi ovu ogromnu masu kopna, ovaj džinovski komad leda, i učiniti ga sigurnim za Evropu i za nas“.

Govoreći o odnosu s Denmark, Trump je podsjetio na američko vojno prisustvo na Grenlandu tokom Drugog svjetskog rata, tvrdeći da su SAD tada „spasile Grenland i spriječile neprijatelje da dobiju uporište u našoj hemisferi“. Nakon rata, rekao je, SAD su „poštovanjem“ vratile Grenland Danskoj, ali je taj potez danas opisao kao grešku, zapitavši se: „Koliko smo bili glupi da to uradimo?“

Dansku je pritom nazvao „nezahvalnom“, sugerirajući da današnji spor oko Grenlanda ignorira historijsku ulogu SAD-a. Trump je također izjavio da će Washington „pamtiti“ ako Grenland odbije američku ponudu: „Imaju izbor: mogu reći da i mi ćemo biti vrlo zahvalni, ili mogu reći ne i mi ćemo zapamtiti.“

Iako je rekao da neće koristiti silu, dodao je da bi do preuzimanja Grenlanda moglo doći „osim ako ne odlučim upotrijebiti pretjeranu snagu i silu“, što je brzo relativizirao ponavljanjem da to „ne želi“ i da „neće učiniti“.

Trump je značajan dio govora posvetio kritikama Evrope i NATO-a. Ponovo je ustvrdio da su Sjedinjene Države decenijama davale mnogo više nego što su dobijale zauzvrat.

„Dajemo toliko, a dobijamo tako malo od NATO-a“, rekao je, dodajući da je godinama bio kritičar Saveza, ali da je „učinio više za NATO nego bilo koji predsjednik prije njega“. U tom kontekstu je izjavio da NATO „ne bi ni postojao“ da se on nije uključio tokom svog prvog mandata.

Rat u Ukrajini naveo je kao primjer, ističući da su SAD „hiljadama kilometara daleko, odvojene ogromnim okeanom“, te da je to rat koji „nikada nije trebao početi“. Trump je ponovo iznio tvrdnju da do rata ne bi došlo da predsjednički izbori u SAD-u 2020. godine, koje je nazvao „namještenim“, nisu imali takav ishod.

Trump je u Davosu najavio i sastanak s ukrajinskim predsjednikom Volodymyr Zelenskyy, rekavši da vjeruje kako i Zelenski i ruski predsjednik Vladimir Putin žele okončati rat koji traje gotovo četiri godine. Dodao je da je već u kontaktu s Putinom i da će se sa Zelenskim sastati na marginama skupa svjetskih lidera u Švicarskoj.

U jednom od najupečatljivijih dijelova govora, Trump je ispričao kako je, prema vlastitim riječima, prijetio francuskom predsjedniku Emmanuel Macron visokim carinama zbog cijena lijekova. Tvrdio je da lijek koji u Francuskoj košta „10 dolara“ u SAD-u dostiže cijenu od „130 dolara“, ne navodeći o kojem se lijeku radi.

Trump je rekao da je Macronu zaprijetio carinama od 25 posto „na sve“ i čak 100 posto na francusko vino i šampanjac, ukoliko se cijene ne udvostruče ili utrostruče. Pregovore je opisao kao kratke i grube, tvrdeći da su trajali „tri minute po zemlji“, uz ocjenu da je Amerika „30 godina bila iskorištavana“.

Trump je žestoko kritikovao evropsku energetsku tranziciju, nazivajući odustajanje od fosilnih goriva u korist vjetra i solarne energije „zelenom novom prevarom, možda najvećom obmanom u historiji“.

Govoreći pred publikom u Davosu, ismijavao je vjetroturbine, tvrdeći da „uništavaju zemlju“ i da se na njima gubi novac. Posebno je izdvojio Njemačku, za koju je rekao da danas proizvodi 22 posto manje električne energije nego 2017. godine, dok su cijene struje u Evropi, prema njegovim tvrdnjama, 60 posto više nego ranije.

Veliku Britaniju je kritizirao jer, kako je rekao, sjedi „na jednom od najvećih energetskih rezervi na svijetu, Sjevernom moru, ali ga ne koristi“.

Govoreći o Latinskoj Americi, Trump je pohvalio rukovodstvo Venezuela, tvrdeći da su lideri koji su došli nakon, kako je rekao, otmice predsjednika Nicolása Madura, bili „vrlo pametni“ jer su sklopili dogovor sa SAD-om.

Prema njegovim riječima, SAD će s Venecuelom „podijeliti“ 50 miliona barela nafte i uključiti velike naftne kompanije u zemlju, što će Venecueli donijeti više novca nego ikada ranije. „Više ljudi bi trebalo da pravi dogovore s nama“, poručio je Trump.

Na kraju, Trump je izjavio da Evropa „ne ide u pravom smjeru“, kritikujući rast državne potrošnje, migracione politike i trgovinske odluke. Iako je rekao da „voli Evropu“ i želi da joj ide dobro, dodao je da su ove politike učinile dijelove kontinenta „neprepoznatljivim“.

Govor Donalda Trumpa u Davosu, obilježen mješavinom prijetnji, ekonomskog nacionalizma i geopolitičkih ambicija, dodatno je zaoštrio odnose sa evropskim saveznicima i otvorio nova pitanja o budućem smjeru transatlantskih odnosa.