Evropski lideri nastavili su jučer razgovore nakon sastanka sa Zelenskim u Washingtonu, uslijed neizvjesnosti oko Putinove spremnosti da se sastane s ukrajinskim predsjednikom. Diplomatski izvori naveli su da je Putin predložio sastanak u Moskvi, što je Zelenski odbio.
Donald Trump isključio je mogućnost slanja američkih trupa u Ukrajinu radi sprovođenja mogućeg mirovnog sporazuma s Vladimirom Putinom, ublaživši time prethodno obećanje da će Kijevu pružiti sigurnosne garancije koje su evropski saveznici ocijenili kao „značajan iskorak“ ka zaustavljanju ruske invazije.
Na pitanje tokom telefonskog intervjua za Fox News može li uvjeriti gledaoce – među kojima je i veliki broj njegovih pristalica iz Maga pokreta koji zagovaraju izolacionističku politiku „Amerika na prvom mjestu“ – da SAD neće slati vojnike na ukrajinsko tlo, Trump je odgovorio:
„Imate moje uvjeravanje, a ja sam predsjednik.“
Ipak, dodao je da bi SAD mogao biti spreman pružiti zračnu podršku Ukrajini kako bi se osigurao dogovor, što bi predstavljalo značajnu promjenu u njegovoj politici prema ovom sukobu.
„Bit će neke vrste sigurnosti. Ne može to biti NATO“, rekao je, isključujući ulazak Ukrajine u transatlantski savez. „Oni su spremni poslati ljude na teren. Mi smo spremni pomoći im u nekim stvarima, posebno, vjerovatno, kada se govori o zračnoj podršci.“
Dan ranije, glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt izjavila je da su oba lidera izrazila „spremnost da sjednu jedan s drugim“, dodavši da su „pripreme za taj sastanak u toku“.
Predsjednik Francuske Emmanuel Macron predložio je Ženevu kao prvo mjesto susreta, dok je švicarski šef diplomatije obećao Putinu „imunitet“ uprkos optužnici Međunarodnog krivičnog suda. Prema pisanju Bloomberga, interes za domaćinstvo sastanka pokazala je i Mađarska.
Rusija je ranije saopćila da raspoređivanje NATO trupa u Ukrajini smatra „crvenom linijom“ u pregovorima. Trump je jučer odbacio tu zabrinutost i rekao da ostaje optimističan u pogledu postizanja sporazuma s Putinom.
Trumpovo obećanje o „sigurnosnim garancijama“ za Ukrajinu, koje bi Rusiju obavezale da poštuje mirovni dogovor, generalni sekretar NATO-a Mark Rutte opisao je u ponedjeljak kao „značajan iskorak“ tokom samita u Bijeloj kući, kojem su prisustvovali Volodimir Zelenski i evropski lideri.
Ipak, tokom konferencije za medije Trump je odbio da kaže da li bi američke trupe mogle biti raspoređene u Ukrajini kao „osigurač“ protiv budućeg ruskog napada.
Evropski lideri nastavili su jučer razgovore nakon sastanka sa Zelenskim u Washingtonu, uslijed neizvjesnosti oko Putinove spremnosti da se sastane s ukrajinskim predsjednikom. Diplomatski izvori naveli su da je Putin predložio sastanak u Moskvi, što je Zelenski odbio.
Još nije jasno kada i gdje bi se sastanak mogao održati. Putin krajem mjeseca putuje u Tienjin na samit Šangajske organizacije za saradnju, što dodatno komplikuje planove.
Evropska „koalicija voljnih“ najprije je održala virtuelni sastanak, kojim su predsjedavali Keir Starmer i Macron, a zatim video konferenciju koju je organizirao predsjednik Evropskog vijeća António Costa.
Evropska diplomatska ofanziva, nakon zajedničke posjete Bijeloj kući zajedno sa Zelenskim, usmjerena je na pritisak da Trump zauzme čvršći stav prema Putinu, nekoliko dana nakon njihovog prijateljskog susreta na Aljasci.
Trump i nekoliko evropskih lidera u Washingtonu u ponedjeljak su rekli da je Putin pristao na direktne razgovore sa Zelenskim u narednim sedmicama u pokušaju da se okonča rat koji traje tri i po godine.
Putinov savjetnik Jurij Ušakov rekao je tek da su Trump i Putin razgovarali o „podizanju nivoa predstavnika“ u pregovorima o Ukrajini, ali nije spominjao mogućnost trilateralnog susreta.
U razgovoru za Fox News, Trump je priznao da je moguće da Putin uopće ne želi sporazum:
„Saznat ćemo o predsjedniku Putinu u narednih nekoliko sedmica… moguće je da ne želi dogovor“, kazao je, dodajući da bi u tom slučaju Putin bio u „teškoj situaciji“.
U središtu evropskih razgovora bila je dilema koje sigurnosne garancije se mogu ponuditi Ukrajini. Zelenski je to opisao kao „ključnu stvar, polaznu tačku za završetak rata“, zahvalivši Trumpu na spremnosti SAD-a da bude dio tog sistema garancija.
Zelenski je rekao da će garancije biti „formalizirane u narednih sedam do deset dana“, dok je Trump kasnije poručio da će SAD djelovati kao „koordinator“ između evropskih država koje bi dale sigurnosna uvjeravanja.
Britanija i nekoliko evropskih saveznika iznijeli su ideju o „snagama za uvjeravanje“ koje bi mogle biti poslane u Ukrajinu u okviru budućeg mirovnog sporazuma, no te bi inicijative zahtijevale snažnu podršku Washingtona, dok Trump ostaje protiv slanja američkih trupa.
Moskva je u ponedjeljak ponovo odbacila bilo kakvu mogućnost raspoređivanja NATO osoblja u Ukrajini, a rusko ministarstvo vanjskih poslova naglasilo je: „Izričito se protivimo bilo kakvim scenarijima koji uključuju prisustvo NATO kontingenata u Ukrajini.“
Među prijedlozima zapadnih saveznika spominje se i model garancija sličan članu 5. NATO-a – kolektivnoj odbrani po kojoj je napad na jednu državu napad na sve. Italijanska premijerka Giorgia Meloni izjavila je nakon sastanka u Bijeloj kući da, iako Ukrajina neće pristupiti NATO-u, zapadni saveznici će se obavezati na „kolektivnu sigurnosnu klauzulu“ kojom bi Ukrajina dobila podršku svih partnera, uključujući SAD, spremnih da djeluju u slučaju ponovnog napada.
Zelenski je jasno poručio da Ukrajina neće prihvatiti bilo kakav dogovor koji bi ograničio jačinu njezinih oružanih snaga, naglasivši da „snažna ukrajinska vojska“ mora biti dio sigurnosnih garancija. To se protivi uvjetima koje je ranije iznosio Putin.
Dok su zapadni lideri u Bijeloj kući nastupali optimistično i čestitali Trumpu, razlike između ruskih zahtjeva i ukrajinskih stavova ostale su ogromne.
Još uvijek vlada konfuzija oko toga šta je Trump tačno predložio i na šta je Putin eventualno pristao tokom susreta na Aljasci, a neki strahuju da je američki predsjednik precijenio rezultat i pogrešno procijenio spremnost Moskve na kompromis.
(The Guardian)
