Blokada Hormuškog tjesnaca, te žile kucavice svjetske trgovine naftom, gurnula je cijene energenata u sferu nepredvidivosti, prisiljavajući lidere poput Donalda Trumpa na riskantne pregovore u sjeni prijetnji totalnim uništenjem infrastrukture. Međutim, odjeci ovih bliskoistočnih potresa ne staju na berzanskim indeksima u New Yorku ili Londonu; oni se direktno prelivaju na lokalne crpke i porodične budžete, primoravajući vlade, poput one u Zagrebu, na uvođenje sveobuhvatnih paketa mjera teških stotine miliona eura

Izvršni direktor Međunarodne agencije za energiju (IEA), Fatih Birol, uputio je u ponedjeljak dramatično upozorenje globalnoj javnosti, naglasivši da je trenutna energetska situacija „veoma ozbiljna“ i da po svom intenzitetu i opasnosti nadmašuje velike naftne krize iz 1970-ih.

U kontekstu obilježenom potpunom blokadom Hormuškog tjesnaca i sistemskim napadima na elektroenergetska postrojenja širom Bliskog istoka, Birol smatra da se čovječanstvo suočava s neviđenim poremećajem koji direktno ugrožava temelje svjetske ekonomije.

Tokom govora u Nacionalnom press klubu u Canberri, Birol je istakao da je trenutna konjunktura ekvivalentna „spajanju dvije naftne krize i jednog totalnog kolapsa tržišta gasa“. Ovom metaforom se referisao na energetske potrese iz 1973. i 1979. godine, uzrokovane embargom i drastičnim smanjenjem proizvodnje sirove nafte na Bliskom istoku.

Međutim, za razliku od tih historijskih epizoda, današnji sukob zahvata više energenata istovremeno i dešava se u daleko integrisanijem i zavisnijem globalnom tržištu. „Nijedna zemlja neće biti imuna ako situacija nastavi da se razvija u ovom pravcu“, naglasio je Birol tokom posjete Australiji, gdje se sastao s premijerom Anthonyjem Albaneseom prije nastavka azijske turneje.

Upozorenja IEA-e nisu utemeljena samo na tržišnim špekulacijama, već na zastrašujućim podacima s terena. Birol je ukazao na ogromnu štetu koju trpi regionalni energetski sektor, navodeći da je najmanje 40 ključnih infrastrukturnih projekata u devet zemalja „teško ili veoma teško“ oštećeno u nedavnim vojnim operacijama. Ovo direktno pogoršava nesigurnost opskrbe i stvara usko grlo koje je nemoguće brzo sanirati.

Kao ključni uslov za ublažavanje tenzija, zvaničnik IEA-e je apostrofirao hitno ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca. Ovaj pomorski koridor je žila kucavica svjetske ekonomije kroz koju prolazi skoro 20% globalne trgovine naftom i tečnim prirodnim gasom (LNG). Prolaz je praktično blokiran nakon američkih i izraelskih udara na Iran 28. februara, što je dovelo do pat-pozicije s nesagledivim posljedicama.

Američki predsjednik Donald Trump ultimativno je zahtijevao od Teherana potpuno otvaranje tjesnaca, prijeteći daljim udarima na iransku električnu mrežu ukoliko se zahtjev ne ispuni. Iran je, s druge strane, uzvratio upozorenjem da će u slučaju napada na njihovu energetsku mrežu uslijediti odmazda protiv energetskih postrojenja i postrojenja za desalinizaciju vode širom Bliskog istoka. Tržišta su na ove prijetnje odgovorila momentalno: cijena sirove nafte je u ponedjeljak rano ujutro probila psihološku barijeru od 100 dolara po barelu, šireći paniku među investitorima i potrošačima.

Dok je svijet s zebnjom iščekivao eskalaciju, u ponedjeljak je uslijedio neočekivan obrt. Američki predsjednik Donald Trump objavio je da je naredio Ministarstvu odbrane obustavu svih zračnih udara na iranske elektrane i energetsku infrastrukturu u trajanju od pet dana. Prema izvještajima s platforme Truth Social, ova mjera je strogo uslovljena „uspjehom“ tekućih sastanaka i diskusija. Trump je opisao tekući dijalog kao „dubok, detaljan i konstruktivan“, naglasivši da će se razgovori nastaviti tokom cijele sedmice.

„Zadovoljstvo mi je objaviti da su Sjedinjene Države i Iran održali veoma plodonosne i konstruktivne razgovore tokom protekla dva dana, s ciljem potpunog i konačnog rješavanja naših neprijateljstava na Bliskom istoku“, glasila je zvanična poruka iz Bijele kuće. Predsjednik je prethodno, u subotu, dao Iranu rok od 48 sati – koji je isticao u ponedjeljak kratko prije ponoći po GMT-u – da otvori Hormuški tjesnac. Iako je Trump ton razgovora ocijenio kao pozitivan, situacija na terenu ostaje konfuzna.

Samo sat vremena nakon Trumpove optimistične objave, iranska novinska agencija Fars, bliska Islamskoj revolucionarnoj gardi, citirala je anonimni izvor koji tvrdi da nije bilo „nikakvog direktnog ili indirektnog kontakta“ između Irana i Donalda Trumpa. Prema tom izvoru, Trump je zapravo „pokleknuo“ nakon što je saznao da bi Iran mogao uništiti elektroenergetska postrojenja u čitavoj zapadnoj Aziji. Teheran je još u nedjelju zaprijetio „nepovratnim uništavanjem“ esencijalne infrastrukture, uključujući vitalne vodovodne sisteme širom regije, ukoliko Sjedinjene Države ostvare svoje prijetnje.

Uprkos ovim kontradiktornim informacijama, sama najava pauze u neprijateljstvima izazvala je momentalnu i burnu reakciju na finansijskim tržištima. Cijena nafte, koja je divljala, strmoglavila se za 10%, ponovo pavši ispod 100 dolara. Berzanski indeksi prešli su iz dubokog minusa u zonu rasta. Britanske državne obveznice su zabilježile snažan skok, dok su prinosi na talijanske obveznice pali, što jasno ukazuje na to koliko je globalni finansijski sistem osjetljiv na svaku riječ koja dolazi iz Washingtona ili Teherana. Svijet se trenutno nalazi u stanju „naoružanog primirja“, gdje petodnevni moratorij služi kao krhki most iznad provalije totalnog ekonomskog rata.

Refleksije ove globalne krize direktno se osjete i u našoj regiji, tjerajući vlade na radikalne intervencije. Hrvatski premijer Andrej Plenković predstavio je u ponedjeljak deseti paket vladinih mjera za zaštitu domaćinstava i privrede, vrijedan 450 miliona eura. Ovaj paket, koji je direktna reakcija na „agresivan i silovit rast cijena nafte“ uzrokovan sukobom na Bliskom istoku, ima za cilj očuvanje sigurnosti opskrbe i priuštivosti energenata barem do 30. septembra ove godine.

Plenković je podsjetio na dramatičan skok cijene barela nafte tipa brent, koja je sa 71 dolara prije samo tri sedmice skočila na 114 dolara, što je primoralo vladu da posegne za devetom milijardom eura ukupnih intervencija od 2020. godine. „Vlada u takvim okolnostima želi zadržati radna mjesta i što više ublažiti pritisak na rast cijena, ne samo energenata“, poručio je premijer, naglašavajući da država ne može potpuno zaustaviti poskupljenja jer bi to dovelo do nestašica na tržištu.

Strateška odluka hrvatske Vlade uključuje nastavak regulacije cijena goriva kroz smanjenje trošarina i marži distributera. Iako će eurodizel i eurosuper poskupjeti u naredna dva tjedna, bez vladinih mjera te cijene bi bile znatno više, prelazeći prag od 1,80 eura. Poseban fokus stavljen je na poljoprivrednike i ribare, kojima je namijenjeno dodatnih 28 miliona eura pomoći kako bi se ublažio šok rasta cijene plavog dizela.

Kada je riječ o električnoj energiji i plinu, Vlada je donijela ključnu odluku o odgađanju izlaska iz subvencija. Umjesto 1. aprila, subvencionirane cijene će ostati na snazi još šest mjeseci, pružajući sigurnost kako građanima tako i malim poduzetnicima. Za najugroženije kupce energenata osigurano je 55 miliona eura kroz vaučere od 70 eura mjesečno, što obuhvata preko 125.000 osoba slabijeg imovinskog stanja, penzionera i branitelja.

Ove mjere, iako izdašne, predstavljaju tek odbrambeni zid protiv valova koji dolaze s Bliskog istoka. Kao što je Fatih Birol upozorio u Canberri, globalna saradnja i hitno rješavanje sukoba u Hormuškom tjesnacu jedini su trajni lijek za krizu koja prijeti da izbriše decenije ekonomskog napretka. Dok Trump i Teheran mjere svaku riječ u petodnevnom prozoru diplomatije, evropske ekonomije poput hrvatske pokušavaju kupiti vrijeme, nadajući se da „usijano željezo“ globalne energetike neće spržiti krhki oporavak nakon pandemije i prethodnih ratnih sukoba.