UN navodi da je više od 1.000 Palestinaca ubijeno u napadima na centre za humanitarnu pomoć u Gazi.

Izrael se jučer suočio s pojačanom međunarodnom osudom zbog ubijanja izgladnjelih palestinskih civila u Gazi i napada na humanitarne napore, dok je generalni sekretar UN-a António Guterres upozorio da se „posljednje linije koje održavaju ljude u životu“ u pojasu Gaze „urušavaju“.

Sve glasnija osuda dolazi od visokih zvaničnika, među kojima su britanski ministar vanjskih poslova David Lammy i visoki katolički velikodostojnik, koji izražavaju sve veće zgražanje svjetske javnosti zbog izraelskih postupaka.

Šefica vanjske politike EU, Kaja Kallas, napisala je na mreži X: „Ponovo sam razgovarala s izraelskim ministrom vanjskih poslova Gideonom Saarom kako bih ga podsjetila na naš dogovor o protoku pomoći i jasno mu poručila da IDF (Izraelske odbrambene snage) mora prestati ubijati ljude na mjestima distribucije pomoći. Ubijanje civila koji traže pomoć u Gazi je neopravdano.“

Dodala je da su „sve opcije na stolu“ ako Izrael ne ispuni obećanja o pomoći, ali nije precizirala koje su to opcije.

Prema informacijama UN zvaničnika, od kraja maja izraelske snage su ubile više od 1.000 očajnih Palestinaca koji su pokušavali doći do hrane koju distribuira kontroverzna Američko-izraelska humanitarna fondacija za Gazu (GHF), dok se stanje gladi u tom području pogoršava.

Komentari su uslijedili nakon što su izraelske snage napale skladišta i smještaj za osoblje Svjetske zdravstvene organizacije u Deir al-Balahu – glavnom centru za humanitarnu pomoć u Gazi.

Izrael je također ukinuo radnu vizu Jonathanu Whittallu, šefu Ureda UN-a za koordinaciju humanitarnih poslova (OCHA) u Gazi, koji je najviši UN-ov humanitarni zvaničnik u toj enklavi.

Govoreći pred Vijećem sigurnosti UN-a, Guterres je situaciju u Gazi opisao kao „horor predstavu“ i osudio izraelske napade na kancelarije UN-a.

„Neuhranjenost rapidno raste, a glad kuca na svaka vrata u Gazi“, rekao je Guterres. „Sada svjedočimo posljednjim trzajima humanitarnog sistema koji počiva na humanitarnim principima. Tom se sistemu uskraćuju uslovi za funkcioniranje. Uskraćuje mu se prostor za isporuku. Uskraćuje mu se sigurnost za spašavanje života.“

Samo nekoliko sati prije Guterresove izjave, 27 zapadnih zemalja, uključujući Veliku Britaniju, Francusku, Australiju i Kanadu, objavilo je zajedničku izjavu u kojoj oštro kritiziraju izraelska ograničenja humanitarne pomoći i pozivaju na hitan prekid rata.

Guterres je također rekao da „žali zbog sve većeg broja izvještaja o djeci i odraslima koji pate od neuhranjenosti“, dok su zdravstveni zvaničnici iz Gaze izvijestili o još 33 smrtna slučaja, uključujući 12 djece, u posljednjih 48 sati.

David Lammy je u intervjuu za BBC rekao da je „zgrožen i zgađen“ dešavanjima u Gazi.

„To nisu riječi koje obično koristi ministar vanjskih poslova koji pokušava biti diplomatski,“ rekao je Lammy. „Ali kada vidite nevinu djecu koja pružaju ruku za hranom, a zatim ih ubijaju na način kakav smo vidjeli proteklih dana, naravno da Velika Britanija to mora osuditi.“

Thameen Al-Kheetan, portparol Ureda za ljudska prava UN-a, rekao je: „Više od 1.000 Palestinaca je do sada ubijeno od strane izraelske vojske dok su pokušavali doći do hrane u Gazi od kada je GHF započeo s radom. Do 21. jula, zabilježili smo 1.054 osobe ubijene u tim pokušajima – 766 u blizini lokacija GHF-a i 288 u blizini konvoja pomoći UN-a i drugih humanitarnih organizacija.“

Šef UN-ove agencije za pomoć Palestincima (UNRWA), Philippe Lazzarini, opisao je Gazu kao „pakao na Zemlji“.

Kazao je da su UNRWA-ino osoblje, ljekari i humanitarni radnici toliko izgladnjeli i iscrpljeni da se onesvješćuju na radnim mjestima, a da mnogi preživljavaju na jednom malom obroku dnevno.

„Ljudi koji se brinu o drugima, uključujući i naše kolege iz UNRWA-e u Gazi, sada sami trebaju pomoć – doktori, medicinske sestre, novinari, humanitarni radnici, svi su gladni. Mnogi padaju u nesvijest od gladi i iscrpljenosti dok obavljaju svoje dužnosti“, rekao je Lazzarini na brifingu za medije u Ženevi.

Svjetski program za hranu UN-a je u ponedjeljak saopćio da njihove procjene pokazuju da se četvrtina stanovništva Gaze suočava s uslovima „sličnim gladi“, dok gotovo 100.000 žena i djece pati od teške akutne neuhranjenosti.

Posljednja procjena gladi u Gazi, koju je provela Grupa za klasifikaciju faza sigurnosti hrane (IPC), uključujući WFP i WHO, navodi da oko 10% stanovništva – 244.000 ljudi – živi u katastrofalnim uslovima gladi, dok 93% populacije ima visoki stepen akutne nesigurnosti u pristupu hrani.

U međuvremenu, najviši predstavnik Rimokatoličke crkve u Svetoj zemlji, Pierbattista Pizzaballa, kazao je da je humanitarna situacija u Gazi „moralno neprihvatljiva“ nakon posjete tom ratom pogođenom području.

„Vidjeli smo muškarce koji po nekoliko sati stoje na suncu u nadi da će dobiti jednostavan obrok“, rekao je na konferenciji za medije. „To je moralno neprihvatljivo i neopravdano.“

Uprkos javnim osudama, humanitarne organizacije kritiziraju nedostatak konkretnih mjera vlada koje su potpisale zajedničku izjavu, uključujući i britansku.

Kristyan Benedict iz Amnesty International UK izjavio je da britanska vlada „namjerno ne poduzima odlučne mjere za sprječavanje genocida“, dodajući da kao potpisnica Konvencije o genocidu Velika Britanija ima pravnu obavezu da spriječi i kazni genocid – obavezu koju, kako kaže, „brutalno zanemaruje“.

Rastuća međunarodna ogorčenost dolazi u trenutku kada izraelske trupe ulaze u grad Deir al-Balah u središnjoj Gazi, gdje su bazirane međunarodne humanitarne organizacije, što se tumači kao najnoviji pokušaj da se palestinska teritorija podijeli vojnim koridorima.