Najvažniji trenutak turneje očekuje se 30. oktobra, kada će Trump i Xi Jinping održati prvi susret nakon 2019. godine, na marginama sastanka APEC-a u Južnoj Koreji. Taj susret, kako ocjenjuju analitičari, mogao bi postaviti ton američko-kineskim odnosima za ostatak Trumpovog drugog mandata.
Američki predsjednik Donald Trump započeo je svoju azijsku diplomatsku turneju, u trenutku kada odnosi između Sjedinjenih Država i Kine ponovo dostižu tačku napetosti. U nizu posjeta Maleziji, Japanu i Južnoj Koreji, gdje će se sastati s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom, Trump pokušava iznova oblikovati američku trgovinsku strategiju prema Aziji – i pronaći balans između ekonomskog pritiska i diplomatske stabilnosti.
Glavna tema turneje je trgovina – neriješeno pitanje koje već godinama opterećuje odnose između dvije najveće svjetske ekonomije. Trump se u Aziji pojavljuje s jasnim ciljem: ojačati američki izvoz, privući nova ulaganja iz Japana i Južne Koreje, ali i ublažiti ekonomski sukob s Kinom koji prijeti globalnim tržištima.
Najvažniji trenutak turneje očekuje se 30. oktobra, kada će Trump i Xi Jinping održati prvi susret nakon 2019. godine, na marginama sastanka APEC-a u Južnoj Koreji. Taj susret, kako ocjenjuju analitičari, mogao bi postaviti ton američko-kineskim odnosima za ostatak Trumpovog drugog mandata.
Trump želi da Kina ponovo počne kupovati američke poljoprivredne proizvode, da ublaži restrikcije na izvoz rijetkih zemnih materijala i da otvori šire tržište za američke kompanije. Pritom, njegov je cilj spriječiti da trgovinski rat preraste u potpunu ekonomsku konfrontaciju – scenario koji bi imao katastrofalne posljedice po obje zemlje, ali i svjetsku ekonomiju.
Xi Jinping, s druge strane, dolazi spreman za tvrde pregovore. Kina, koja je ranije bila zavisna od američkog tržišta, sada ima diverzificiran izvoz i spremnija je izdržati pritisak visokih američkih carina. Kineski lider koristi i stratešku prednost – kontrolu nad rijetkim zemnim materijalima ključnim za proizvodnju čipova, oružja i automobila. Upravo time Peking šalje jasnu poruku: spremni smo na bol, ali ne i na povlačenje.
Ako uspije osigurati obnovu kineskih kupovina američkih poljoprivrednih proizvoda i barem djelimično ublažavanje trgovinskih tenzija, Trump će se moći vratiti u Washington s važnim političkim poenima. Dogovor s Južnom Korejom i najava novih japanskih investicija u američku industriju također bi predstavljali konkretne uspjehe – posebno uoči parlamentarnih izbora 2026. godine, gdje se očekuje da će ekonomska stabilnost biti centralna tema kampanje.
Za američke kompanije, svaki korak ka većem pristupu kineskom tržištu značio bi dugoročno olakšanje, dok bi stabilizacija trgovinskih odnosa mogla pozitivno utjecati na berze koje već reagiraju na svaku vijest iz Washingtona i Pekinga.
Međutim, rizici su jednako veliki. Preoštra pozicija prema Kini mogla bi izazvati novi talas ekonomskih sankcija i kontramjera koje bi pogodile američku industriju i farmere – ključnu glasačku bazu Trumpovih republikanaca. Također, svako popuštanje Pekingu moglo bi biti predstavljeno kao “znak slabosti”, što bi potkopalo Trumpov imidž tvrdog pregovarača.
U širem smislu, Trumpova turneja u Aziji nije samo trgovinska misija, već i borba za redefiniranje američkog utjecaja u regiji u kojoj Kina sve više preuzima vodeću ulogu.
Za Trumpa, kako kažu analitičari, “to je cijela utakmica” – pokušaj da se pokaže kao lider koji zna zaustaviti trgovinski rat bez gubitka autoriteta. No, u igri su interesi koji nadilaze bilateralne odnose. Od uspjeha ili neuspjeha ovog putovanja zavisit će ne samo smjer američke ekonomije, već i buduća arhitektura globalne trgovine.
Kao i mnogo puta ranije, Trump ulazi u pregovore s uvjerenjem da snaga donosi poštovanje. Pitanje je samo – hoće li Azija ovaj put potvrditi tu logiku, ili će mu pokazati da globalna ekonomija ima svoja pravila koja ni najmoćniji predsjednik ne može diktirati sam.
