Dronovi koji su posljednjih sedmica uočeni iznad nekoliko danskih zračnih luka, kao i u Poljskoj, Rumuniji, Norveškoj i Njemačkoj, nisu nužno bili usmjereni na nanošenje štete, ali su evropskoj javnosti ukazali da se nalazimo u utrci s vremenom kada je u pitanju razvoj dronova i suzbijanje dronova.

Rat u Ukrajini, ali i drugi oružani sukobi u posljednje vrijeme, jasno su pokazali da oružja koja donose prevagu više nisu ni kalašnjikovi, ni tenkovi, ni rakete, nego razne vrste sve naprednijih i ubojitijih bespilotnih letjelica. Dojučerašnje igračke iz kineskih manufaktura u samo nekoliko godina postale su glavno sredstvo nanošenja štete neprijatelju.

Ruske rafinerije u plamenu su uglavnom zbog ukrajinskih udara dronovima. Ukrajinska energetska infrastruktura najviše razaranja trpi u raketnim napadima, ali tek nakon što ruski dronovi zaguše i preopterete protuzračnu odbranu. A kretanje ljudstva i vozila u blizini fronta praktički je onemogućeno zbog rojeva manjih dronova koji neprestano, često uz pomoć umjetne inteligencije, traže svoje mete.

Ukrajinski i ruski inženjeri natječu se u izradi dronova koji će biti još brži, koji će duže ostati neotkriveni ili biti otporniji na ometanje signala. S ukrajinske bojišnice često dolaze izjave da se taktike i sredstva koja su jučer bila vrlo djelotvorna danas jednostavno više ne funkcioniraju, prenosi Index.hr.

Dronovi koji su posljednjih sedmica uočeni iznad nekoliko danskih zračnih luka, kao i u Poljskoj, Rumuniji, Norveškoj i Njemačkoj, nisu nužno bili usmjereni na nanošenje štete, ali su evropskoj javnosti ukazali da se nalazimo u utrci s vremenom kada je u pitanju razvoj dronova i suzbijanje dronova.

“Ono što se danas može detektirati, možda će biti teško detektirati za dvije ili tri sedmice. Morat ćemo se stalno prilagođavati sigurnosno-političkoj situaciji u kojoj se nalazimo”, rekao je nakon pojave neidentificiranih dronova danski ministar odbrane Troels Lund Poulsen.

Kontinuirana nadogradnja

S obzirom na to da je očito nemoguće nabaviti dronove ili antidronski sistem koji će univerzalno i dugoročno riješiti sve sigurnosne i odbrambene probleme, švedska obrambena kompanija Saab predložila je inovativni, gotovo revolucionarni pristup – naoružanje uz pretplatu.

Kako piše web-stranica danskog javnog radijskog servisa, umjesto kupovine radara koji trenutno učinkovito detektira dronove, ali za nekoliko mjeseci može postati neupotrebljiv, Saab predlaže ugovor po kojemu će se takav radar kontinuirano softverski i hardverski nadograđivati i u konačnici zamijeniti nečim novim i boljim.

“Jamčimo početnu sposobnost sistema i osiguravamo tu sposobnost unutar dogovorenog vremenskog okvira. Zatim kontinuirano nadograđujemo sistem na temelju pretplate. Kada imate iPhone, stalno dobivate ažuriranja softvera, sistem postaje sve bolji i nudi sve više značajki. Isto bi se trebalo dogoditi i s dronovima”, objasnio je izvršni direktor Saaba Bengt Johansson za DR.

Johansson je siguran da će dronovi igrati važnu ulogu u odbrambenoj budućnosti, a isto vrijedi i za protudronske sustave. To znači da će se neprestano voditi bitka između dronova i protudronskih sustava te će biti neophodno kontinuirano razvijati nešto novo.

Predviđa da će umjetna inteligencija postajati sve važnija, kako u smislu samih dronova, tako i u razvoju sistema protiv dronova, zbog čega smatra Saabovo pretplatničko rješenje idealnim za naručitelje.

Isporuka u kratkom roku

“Osim kontinuirane nadogradnje, ponudit ćemo i mogućnost isporuke stotina hiljada dronova u kratkom roku, što je iznimno važno u hitnim situacijama. Vrlo je izazovno u ovoj industriji ostati uvijek korak ispred. Srećom, većina toga danas se svodi na softver koji je jednostavan za poboljšanje. Naravno, s vremenom će se mijenjati i sama platforma”, objasnio je Johansson.

Saab je javnosti bio najpoznatiji kao proizvođač automobila, no time se ne bavi još od 2011. godine. Danas je Saab isključivo odbrambena kompanija s 27.000 zaposlenih kojoj od početka ruske invazije na Ukrajinu poslovanje cvjeta. Samo ove godine vrijednost dionice Saaba porasla je 135 posto, a u posljednje tri godine 525 posto.

Kada je Johansson, inženjer matematike i računarstva, prije šest godina preuzimao poziciju izvršnog direktora, njegov glavni zadatak bio je popuniti knjigu narudžbi, a danas ga zabrinjava kako što prije proizvesti i isporučiti naoružanje naručiteljima.

Prošle godine prihodi su porasli s pet na šest milijardi eura, a svakog mjeseca pristižu nove narudžbe za Saabove protuzračne sisteme, podmornice i druga vojna plovila, radare, dronove ili borbene lovce Gripen.

“Umjesto da naručitelj čeka isporuku jednog konkretnog sistema sa specifičnom funkcijom, nudimo mu najbolje što je danas dostupno i jamčimo da ćemo kontinuirano nadograđivati senzore i softver kako bi sistem bio bolji. Ovisno o tome koliko se sistema kupuje, naručiteljima jamčimo brzu isporuku. Sistemi su manje-više već spremni na policama.”

Johansson kaže da je Saab razvio protudronski sistem za švedske oružane snage koji se već koristi u zrakoplovnim bazama. Sistem je opremljen različitim senzorima za otkrivanje dronova. Osim toga, sistem ima nadzorno središte koje prikuplja sve podatke i koristi umjetnu inteligenciju za analizu onoga što je otkriveno kako bi mogao razlikovati pticu od drona, prijatelja od neprijatelja i detektirati vrstu drona.

Vjerojatno se radi o sistemu Loke koji je predstavljen u februaru ove godine i pokazao se učinkovitim u zaštiti NATO-ove zrakoplovne baze u poljskom Malborku, središtu potpore Ukrajini. Loke se može montirati na vozila i plovila, a nudi sposobnost otkrivanja, identifikacije, ometanja i rušenja bespilotnih letjelica. Uz pomoć umjetne inteligencije, sistem može predložiti različite odgovore i reakcije na pojavu dronova.

Johansson ne krije da je rat u Ukrajini došao kao naručen za Saab, kao i za kompletnu globalnu vojnu industriju. Evropa se užurbano naoružava i njegova kompanija više nema poteškoća s finansiranjem i pronalaženjem partnera. Sa svih strana dolaze samo pitanja koliko brzo se naoružanje može isporučiti.

“Bojim se da ne razumijemo u kojoj se mjeri suočavamo s promjenom paradigme. Obećanja nisu dovoljna. Kompanijama trebaju garancije vlada da u budućnosti nećemo pasti ispod određene kritične mase kako bi industrija mogla ulagati u razvoj”, rekao je Johansson i dodao: “Evropa mora postati suverena u pogledu obrambenih sposobnosti i riješiti se prevelike ovisnosti o SAD-u. Nije razborito da 78 posto novca uloženog u Evropi za nabavku vojne opreme u posljednje dvije godine odlazi izvan Evropske unije.”

Na kraju treba dodati i ono što Johansson nije rekao: svaki sistem temeljen na softveru kojim na daljinu upravlja neko drugi može se onesposobiti u slučaju neplaćanja ili drugih razloga na koje kupac nema utjecaja.