Turizam Hrvatskoj donosi petinu BDP-a, ali cijena tog uspjeha postaje sve vidljivija: eksplozija kratkoročnog najma, rast cijena stanova i osjećaj da se gradovi pretvaraju u kulise. U Dubrovniku, simbolu masovnog turizma nakon serije Game of Thrones, vlasti ograničavaju kruzere, apartmane i broj posjetilaca unutar zidina. Može li država koja godišnje primi više od 21 milion turista pronaći ravnotežu između zarade i očuvanja identiteta

Nemilosrdna i ohola Cersei Lannister bila je prisiljena da naga siđe niz monumentalno stepenište na kraju pete sezone serije Game of Thrones. Ta scena, snimljena 2014. godine, učvrstila je Dubrovnik, grad s tek oko 41.500 stanovnika, poznat kao biser Jadrana, kao trajnu svjetsku pozornicu.

Danas je prolazak Isusovačkim stubama i okolnim ulicama usred augusta često pravo iskušenje: gomile turista na svakom koraku i cijene koje lete u nebo. Turizam donosi Hrvatskoj oko 20 posto bruto domaćeg proizvoda, dvostruko više nego Italiji i znatno više od 13 posto koliko iznosi u Španiji. No, negativne posljedice prekomjernog oslanjanja na ovu industriju nadvijaju se nad zemljom poput sve snažnijeg talasa. Zato je Vlada odlučila reagirati paketom mjera, posebno usmjerenih na kontrolu kratkoročnog najma i upravljanje turističkim tokovima.

Eksplozija turističkih apartmana i posljedično poskupljenje stanova i najamnina podsjećaju na španski slučaj, ali ova mala zemlja od 3,8 miliona stanovnika osjeća i koristi i zasićenje intenzivnije nego veće države.

Hrvoje Krešić, novinar televizije N1, odrastao je u Dubrovniku, iako danas živi u Zagrebu. Žali se što se grad njegovog djetinjstva pretvorio u „muzej na otvorenom“.

„Ima trgovina i restorana, ali izgubljen je onaj mediteranski identitet svakodnevice: otvoreni prozori, ljudi koji se naginju i razgovaraju, raspravljaju o sitnicama“, kaže. „Sada je na svakom uglu Game of Thrones, a malo ko govori o stvarnoj historijskoj važnosti grada, o njegovim pjesnicima, inženjerima i vještim diplomatima.“

Uz taj osjećaj praznine ide i udar na životni standard. Hrvatska bilježi jednu od viših stopa inflacije u Evropskoj uniji: 4,3 posto u novembru prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena, dok je prosjek eurozone 2,2 posto. „Mladi ljekar, profesor ili vatrogasac teško može kupiti stan u Dubrovniku, Splitu ili Zadru“, upozorava Krešić. „Cijene su postale nedostižne.“

Neki gradovi, poput Dubrovnika, planiraju gradnju novih stanova za mlade porodice na periferiji. No postavlja se pitanje kako spriječiti da ti stanovi kasnije završe na tržištu turističkog najma.

Kao odgovor, gradske vlasti Dubrovnika ove godine su ograničile broj turističkih apartmana u centru. Najviše dva kruzera dnevno smiju istovremeno pristati u luku, uz minimalan boravak od osam sati, odnosno 12 sati za brodove s više od 4.000 putnika. U staroj gradskoj jezgri istovremeno može boraviti najviše 4.000 posjetilaca s kruzera.

Ulaznice za obilazak gradskih zidina, najpoznatije atrakcije, moguće je rezervirati isključivo putem interneta. Time se nastoji suzbiti takozvani „bljesak-turizam“ koji u tri ili četiri sata preplavi grad bez značajnijeg ekonomskog učinka. Lokalna i državna vlast poručuju da žele dati prednost kvaliteti nad kvantitetom.

Iz Ministarstva turizma navode da, iako je Dubrovnik najvidljiviji primjer posljedica nekontroliranog turizma, slični pritisci postoje i u mnogim obalnim gradovima i na otocima tokom vrhunca sezone. Zbog toga su mjere proširene na nacionalni nivo.

Jedna od ključnih odluka donesena je u januaru 2025. izmjenom Zakona o ugostiteljstvu, kojim je jasno razdvojeno iznajmljivanje u domaćinstvima od komercijalnog kratkoročnog turističkog najma. Već prošle godine zabilježeni su prvi rezultati: 15. augusta 2025. broj kreveta u privatnom smještaju bio je za više od 2.000 manji nego godinu ranije, prvi put zabilježen neto pad.

Hrvatska godišnje primi više od 21 milion turista, više od pet puta više od vlastitog stanovništva. U relativnom odnosu to nadmašuje i Španiju, koja s 49 miliona stanovnika bilježi 97 miliona turista godišnje. Prihodi od stranih gostiju u prvih šest mjeseci prošle godine porasli su gotovo šest posto u odnosu na prethodnu sezonu, a u odnosu na 2016. udvostručeni su.

Vlada želi spriječiti pretjeranu gradnju u prenapregnutim zonama i istovremeno olakšati pristup pristupačnom stanovanju mladim porodicama. Zvanični podaci pokazuju da je broj novih dugoročnih ugovora o najmu porastao 11 posto, dok je 3.350 poreznih obveznika djelimično ili potpuno prešlo s kratkoročnog turističkog na dugoročni najam.

U Ministarstvu priznaju da će nadzor nad turističkom ekspanzijom biti ozbiljan izazov. „Svjesni smo da je za učinkovitu primjenu potrebna čvrsta koordinacija, pouzdani podaci i stalni nadzor“, poručuju.

Premijer Andrej Plenković, lider Hrvatske demokratske zajednice, više je puta upozorio na opasnost neopravdanog podizanja cijena za strane goste. „Svaki pokušaj brze zarade kroz neopravdano visoke cijene narušava našu stratešku reputaciju. Turist koji se osjeti prevarenim ne vraća se, a danas se takvo mišljenje globalno širi u sekundi“, izjavio je 2024. godine.

Vlada ističe da će i dalje davati prednost kvaliteti nad količinom. „Bez jasnih pravila i strogog nadzora nema održivog turističkog modela“, poručuju iz Ministarstva.

Ishod ovih mjera pokazat će hoće li Dubrovnik i drugi obalni gradovi povratiti mediteranski ritam otvorenih prozora i svakodnevnog života ili će ostati savršena, ali beživotna scenografija.

IZVOR: El Pais