Dok je sredinom augusta sedmično u Njemačku ulazilo tek dvadesetak muškaraca u toj dobi, već u septembru ih je bilo hiljadu sedmično, a u oktobru čak do 1.800. Berlin procjenjuje da je riječ o privremenom talasu nakon uvođenja novih propisa, ali priznaje da je moguće da će se broj zahtjeva za boravak i azil povećavati
Njemačka vlada potvrdila je da se broj mladih muškaraca iz Ukrajine koji ulaze u zemlju naglo povećao tokom septembra i oktobra. Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, riječ je uglavnom o mladićima starim između 18 i 22 godine, koji sada u prosjeku dolaze u Njemačku u broju od 1.000 do 1.800 sedmično.
Ovaj rast dolazaka rezultat je odluke vlade u Kijevu s kraja augusta da privremeno dozvoli putovanja u inostranstvo muškarcima iz te starosne grupe, što je ranije bilo zabranjeno zbog ratnog stanja. Od početka ruske invazije 2022. godine, svim muškarcima između 18 i 60 godina bilo je zabranjeno napuštati zemlju, osim u posebnim slučajevima, kako bi se osigurao dovoljan broj vojnika na frontu.
Statistika pokazuje koliko je brzo reagovala populacija mladih Ukrajinaca. Dok je sredinom augusta sedmično u Njemačku ulazilo tek dvadesetak muškaraca u toj dobi, već u septembru ih je bilo hiljadu sedmično, a u oktobru čak do 1.800. Berlin procjenjuje da je riječ o privremenom talasu nakon uvođenja novih propisa, ali priznaje da je moguće da će se broj zahtjeva za boravak i azil povećavati.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potpisao je 26. augusta odluku kojom se mladima omogućava da putuju u inostranstvo sve do dana prije nego što navrše 23 godine. Obrazloženje je bilo neuobičajeno: vlada je željela „zadržati vezu“ s mlađom generacijom, jer su mnogi roditelji već ranije slali sinove van zemlje prije osamnaeste godine kako bi ih spasili od moguće mobilizacije. „Ako želimo da naši mladi ostanu vezani za Ukrajinu, moramo im omogućiti da završe školovanje ovdje i da ne budu prisiljeni bježati“, poručio je Zelenski. „Upravo u tim godinama gubi se osjećaj pripadnosti i veza s domovinom.“
Iako mladi između 18 i 22 godine nisu obuhvaćeni mobilizacijom, jer je u aprilu 2024. minimalna starosna granica za regrutaciju spuštena sa 27 na 25 godina, ratni zamor, strah i ekonomska neizvjesnost doveli su do masovnog odlaska. Brojni izvještaji ukazuju da hiljade muškaraca nastoje izbjeći služenje vojske: mijenjaju adrese, rade na crno i skrivaju se od vojne policije.
Prema podacima ukrajinskog parlamenta, oko 800.000 muškaraca u zemlji trenutno živi u „sivoj zoni“, izvan službenih evidencija, kako bi izbjegli regrutaciju. Istovremeno, hiljade su već prešle granicu, legalno ili ilegalno, koristeći labave kontrole i korupcijske mreže na granicama. Za sada, ukrajinski zakon ne predviđa kazne za one koji putuju dok su mlađi od 23 godine, ali ako nakon navršene 25. godine ne prijave povratak i ne upišu se u vojnu evidenciju, slijedi krivični postupak.
Njemačka, koja već prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u EU, sada se suočava s novim fenomenom: dolaskom mladih muškaraca koji ne traže samo zaštitu, nego i izlaz iz rata koji ne prestaje. Iako Berlin službeno ne komentira njihove motive, mnogi analitičari upozoravaju da ovaj trend pokazuje dubinu iscrpljenosti ukrajinskog društva. Kako je izjavio jedan njemački zvaničnik, „ovo nije klasičan talas migracije – ovo je odraz generacije koja je odrasla u ratu i koja sada pokušava pronaći svoj mir“.
IZVOR: La Vanguardia
