“S obzirom na to da je 6. august kao dan deblokade, dan kada su se na granici susrele Hrvatska vojska i Armija RBiH u oslobodilačkoj akciji, podigli smo spomenik koji će biti pečat slobodi I trajni podsjetnik na stoljetnbe dobrosusjedske odnose BiH i Hrvatske”, kazao je gradonačelnik Cazina Nermin Ogrešević.

Dan Grada Cazina, ali i godišnjica deblokade ratnog Bihaćkog okruga nakon 1.201 dana koje je ovaj kraj proveo u agresorskom okruženju i potpunoj blokadi u odnosu na ostatak zemlje i svijeta obilježava se danas, 6. augusta. Tim povodom Grad Cazin organizira svečanost otkrivanja spomenika “Stećak” na obali rijeke Korane.

“S obzirom na to da je 6. august kao dan deblokade, dan kada su se na granici susrele Hrvatska vojska i Armija RBiH u oslobodilačkoj akciji, podigli smo spomenik koji će biti pečat slobodi I trajni podsjetnik na stoljetnbe dobrosusjedske odnose BiH i Hrvatske”, kazao je gradonačelnik Cazina Nermin Ogrešević.

Svečanosti koje su organizirane povodom Dana Grada Cazina kruna su na događaje koji su proteklih dana održavani u ovom gradu bogate historije i tradicije, u kojem je srednjovjekovna Bosna ponovo je zaživjela. Naime, pod zidinama Ostrošca i pod svodom Gradske vijećnice, održan je festival srednjovjekovlja “Kruna Bosne”, koji i ove godine organizira Muzej Bosanskog kraljevstva u saradnji s brojnim partnerima, među kojima je i JU “Centar za kulturu i turizam” Cazin.

U vremenu kada se kolektivna svijest sve više udaljava od vlastitih korijena, “Kruna Bosne” uspijeva oživjeti duh jednog gotovo zaboravljenog doba – ne samo kao historijski vremeplov, već kao mjesto susreta nauke, umjetnosti, muzike, baštine i duha zajedništva.

Žene kao simbol moći i tišine

Ovogodišnje izdanje festivala stavilo je ženu srednjovjekovne Bosne u središte pažnje – ne kao usputnu fusnotu, već kao nositeljicu pismenosti, moći i tihe prisutnosti u vremenu oblikovanom muškim narativima.

U Gradskoj vijećnici Cazina, otvoreni program započeo je s nizom predavanja vodećih historičara i lingvista. Dr. Dženan Dautović održao je intrigantno predavanje “Od Barcelone do Bobovca: maglovita povijest žena srednjovjekovne Bosne”, pokazujući koliko je uloga bosanskih vladarica, plemkinja i običnih žena ostala u sjeni velikih historijskih zbivanja – iako su često bile njihovi ključni akteri.

Dr. Indira Šabić je publici približila lingvističku dimenziju srednjovjekovne Bosne kroz promociju svoje knjige “Imena naselja u Bosni i Hercegovini”, dok je dr. sc. Erma Ramić-Kunić svojim predavanjem “Bosanska višepismenost kroz historiju” otvorila važno pitanje složenog jezičkog identiteta srednjovjekovne države, u kojoj su bosančica, latinica, glagoljica i arapsko pismo koegzistirali.

Grad je tog dana disao drugačije – trgovi su bili ispunjeni posjetiocima svih uzrasta, dječiji smijeh i viteške igre odzvanjale su ulicama, a večer je zaključena spektakularnim koncertom ansambla FUGATO, koji je starim muzičkim instrumentima i autentičnim izvedbama srednjovjekovne muzike prenio duh nekih davnih, mističnih vremena pravo u srce savremenog Cazina.

Na veličanstvenoj Tvrđavi Ostrožac, simbolu moći i otpora, otvorena je izložba i održano predavanje pod nazivom “Silentium Coronae | Tišina krune”, u izvođenju dr. Edite Vučić i dr. Adisa Eliasa Fejzića. Ova izložba, uz eleganciju i simboliku, ispričala je priču o ženskoj moći koja nije nužno bila glasna, ali je bila duboko ukorijenjena i prisutna – u zakonima, pismima, i naslijeđu.

U nastavku programa, dr. sc. Almira Džanić održala je predavanje “Bosanske vladarice kao čuvarice bosančice u srednjovjekovnoj Bosni”, dajući novi uvid u važnu ulogu koju su žene imale u očuvanju kulturnog identiteta, jezika i pismenosti u jednom turbulentnom vremenu.

Prvi dan festivala završen je promocijom romana “Regina” autora Armina Šetića, koji kroz fikciju iznova oživljava žensku perspektivu srednjovjekovne Bosne. Njegova junakinja, inspirisana historijskim ličnostima, donosi glas žena čije su priče rijetko ispričane, ali ne manje važne.

Povratak korijenima

Festival srednjovjekovlja “Kruna Bosne” nije samo kulturna manifestacija – on je pokušaj da se u vrtlogu globalizacije pronađe vlastiti identitet. Da se kroz historiju, umjetnost i jezik, podsjetimo na ono što nas čini jedinstvenim. Da pokažemo da srednjovjekovna Bosna nije bila tamni vilajet, već sofisticirano, pismeno i multikulturno društvo – možda jedno od najnaprednijih svog vremena.

Tokom festivala održane su radionice kaligrafije, promocije novih knjiga, prikazi viteških borbi, prezentacije srednjovjekovne kuhinje i još mnogo sadržaja koji na inovativan način spajaju edukaciju i doživljaj.

A Cazin – tih dana – nije bio samo grad. Bio je kraljevstvo.