Sunčani sat na munari Lala-pašine džamije nije ukras nego precizan naučni instrument. Riječ je o gnomon, urezanoj liniji na kamenoj podlozi na kojoj sjena vertikalnog ruba munare pokazuje tačno vrijeme podneva. Kada se sjena poravna s crtom, nastupa “poklopljena kazaljka”, odnosno meridijanski trenutak. Sat, naravno, radi isključivo na dnevnom svjetlu, ali je njegova preciznost kroz stoljeća bila predmet divljenja putopisaca, učenjaka i hodočasnika
Radnici angažirani na uređenju prostora oko Beglučke, odnosno Lala-pašine džamije u Livnu, uspjeli su pažljivo ukloniti betonske naslage koje su proteklih sedmica u potpunosti prekrile i gotovo izbrisale historijski sunčani sat na njenoj munari, jedinstveni astronomski instrument iz 16. i 17. stoljeća, djelo Hadži Jusufa Livnjaka, najstarijeg poznatog astronoma naših krajeva. Nakon višesatnog rada i temeljne sanacije, originalne urezane linije, gnomonski tragovi i meridijanska crta ponovo su vidljivi.
Intervencija je provedena brzo i uspješno, a ključna je bila dobra koordinacija i hitna reakcija glavnog imama Mahira ef. Kevrića. Upravo njegovim zalaganjem zaustavljeni su dodatni radovi koji su prijetili da potpuno unište ovaj iznimno vrijedan kulturno-historijski detalj, nakon čega je odmah pokrenuta akcija uklanjanja betona.
Posebna zahvalnost upućena je i radnicima firme “Sarajevo-gradnja”, koji su pristupili poslu s najvećom mogućom pažnjom i u skladu s uputama stručnjaka zaštite graditeljskog naslijeđa.
Sunčani sat na munari Lala-pašine džamije nije ukras nego precizan naučni instrument. Riječ je o gnomon, urezanoj liniji na kamenoj podlozi na kojoj sjena vertikalnog ruba munare pokazuje tačno vrijeme podneva. Kada se sjena poravna s crtom, nastupa “poklopljena kazaljka”, odnosno meridijanski trenutak. Sat, naravno, radi isključivo na dnevnom svjetlu, ali je njegova preciznost kroz stoljeća bila predmet divljenja putopisaca, učenjaka i hodočasnika.
Nepravilnim malterisanjem i popločavanjem neposredno uz temelje munare nedavno je došlo do prekrivanja i gotovo potpunog zatiranja njegovih tragova. Gnomon, meridijanska linija i ostatci klinova bili su prekriveni slojem betona, što je izazvalo ogorčenje Livnjaka i stručne javnosti. U trenutku kada je lokalitet već proglašen nacionalnim spomenikom BiH, opasnost od trajnog brisanja ovog jedinstvenog astronomskog obilježja bila je realna.
Beglučka džamija, podignuta 1576/77. godine, jedna je od najvrjednijih sakralnih i kulturno-historijskih građevina Livna. Njena munara položena je na širokoj kamenoj platformi, čija savršena geometrijska kombinacija vertikale i horizontale čini prirodnu astronomsko-gnomonsku konstrukciju. Još od osmanskog perioda Livnjaci su određivali proljetni ekvinocij prema prvom sunčevom zraku koji bi obasjao vrh munare, a urezana linija na kamenoj ploči označavala je meridijan Livna.
Ovakav spoj arhitekture, astronomije i duhovnosti bio je i ostao rijedak primjer narodne nauke na prostorima jugoistočne Evrope.
Posebnu vrijednost džamije daje i ličnost Hadži Jusufa Livnjaka, mujezina iz prve polovine 17. stoljeća, čije se ime veže uz najstariji sačuvani astronomski instrument u Bosni i Hercegovini. Smatra ga se prvim poznatim samoukim astronomom u našoj zemlji, daleko prije Šejh Juja, Huseina Muzaferije ili Mula Mustafe Bašeskije. Gnomon koji je izradio najvjerovatnije je bio kombinacija metalnih klinova i male pločice kroz koju je prolazila zraka svjetlosti, omogućavajući praćenje podneva i sezonskih promjena.
Nakon što je originalni sat ponovno otkriven, biće zaštićen posebnim staklenim pokrovom. Time će ostati vidljiv, pristupačan posjetiocima i trajno sačuvan od oštećenja, ali i dodatno valoriziran kao naučni i kulturni simbol Livna.
