Dvije britanske stranke, lijeva Laburistička i desna Refor UK, rekle su da bi velška nacionalistička stranka Plaid Cymru mogla potajice pokušati ostvariti nezavisnost Walesa, pobijedi li na skorim izborima za Senedd, kako se naziva velški parlament. Izbori se održavaju 7. maja, i na njima bi Laburistička stranka mogla prvi puta izgubiti vlast u ovoj pokrajini, prema anketama.

Bosna i Hercegovina će sutra s nestrpljenjem i zebnjom gledati prema Walesu. Iako je za Bosnu i Hercegovinu u prvom planu fudbal, Wales je dospio u centar pažnje u Velikoj Britaniji zbog politike. Za one koji ne znaju, Wales nije smaostalna država, nego sastanva jedinica Velike Britanije. Tako u pozadini velikih međunarodnih kriza tinja i ona manja, skoro neprimjetna. U Walesu, naime, jača separatistički pokret otvarajući novu političku i ustavnu frontu u Velikoj Britaniji. I dok se većina domaćih i međunarodnih rasprava tiče moguće nezavisnosti druge britanske sastavne jedinice, Škotske, pomalo je zaboravljen ostao Wales u kojem su se podigle tenzije uoči skorih regionalnih izbora.

Dvije britanske stranke, lijeva Laburistička i desna Refor UK, rekle su da bi velška nacionalistička stranka Plaid Cymru mogla potajice pokušati ostvariti nezavisnost Walesa, pobijedi li na skorim izborima za Senedd, kako se naziva velški parlament. Izbori se održavaju 7. maja, i na njima bi Laburistička stranka mogla prvi puta izgubiti vlast u ovoj pokrajini, prema anketama. Laburistička stranka na vlasti je na razini čitavog Ujedinjenog Kraljevstva, ali i u samom Walesu. Poraz ove stranke u Walesu otvorio bi put stranci Plaid Cymru za pobjedu i moguće formiranje vlasti, što bi moglo Wales navesti na škotski put. U Škotskoj je također porastao pokret za nezavisnost. Nakon što je više puta pobijedila separatistička škotska stranka, na kraju 2014. raspisan je referendum o nezavisnosti ove zemlje, ali je na njemu pobijedila opcija koja je zagovarala ostanak u Britaniji.

Laburistička stranka i Reform UK posebno kritiziraju plan Plaid Cymrua o tome šta će u prvih sto dana napraviti ako dođu na vlast u ovoj britanskoj sastavnoj jedinici, piše britanski Daily Telegraph. Među ostalim, stranka želi reformu pravosudnog sistema koji bi onaj u Walesu odvojio od engleske jurisdikcije, kao što to već imaju Škotska i Sjeverna Irska. Stranka također želi potaknuti mlade iz Walesa da studiraju u svojoj zemlji, umjesto da odlaze u ostatak Ujedinjenog Kraljevstva, piše Večernji.

Stranka Plaid Cymru ne planira u svojem prvom mandatu na vlasti raspisati referendum o nezavisnosti, no namjerava “započeti rad na uspostavi nacionalne komisije koja bi potaknula nacionalni razgovor o idućim koracima u našem ustavnom putovanju”, kako je to zabilježio Telegraph. Na to što ova separatistička stranka ne zagovara referendum u kratkom raku sigurno utječe i to što većina Velšana u anketama govori da žele ostati u Ujedinjenom Kraljevstvu. Prije dva mjeseca u anketi YouGova, samo 26% Velšana izrazilo je želju za izlaskom ove zemlje iz UK-a, dok je 54% protiv te opcije. Nasuprot tome, posljednje istraživanje koje je BBC početkom godine proveo u Škotskoj pokazalo je da bi 47% Škota podržalo izlazak iz UK-a, a 44% bi glasalo za ostanak u jedinstvenoj državi. Drugim riječima, škotska je javnost gotovo popola podijeljena na najvažnijem od svih pitanja, dok se većina Velšana još uvijek jasno vidi kao dio veće države. Pa ipak, podrška ovoj separatističkoj stranci raste. Trenutno bi za Plaid Cymru glasalo 30% Velšana, dok bi desničarsku Reform UK na listiću zaokružilo 25% birača. Za Laburiste je tek 18% birača, što pokazuje koliki je udarac doživjela ova stranka koja Walesom vlada neprekinuto već desetljećima.