Dok porodice žrtava decenijama tragaju za kostima najmilijih, Gradska uprava Prijedora novcem građana finansira stambeno zbrinjavanje bjegunca Ilije Zorića i liječenje roditelja Ljubiše Četića, obojice pravosnažno osuđenih za masakr u Zecovima

Gradska uprava Prijedora odobrila je isplatu novčane pomoći iz budžeta Iliji Zoriću, koji se nalazi u bjekstvu od pravosuđa, te Ljubiši Četiću, obojici pravosnažno osuđenih za ratne zločine počinjene nad civilima u selu Zecovi 1992. godine, otkriva istraživanje Detektora.

Isplate su realizovane mjesecima nakon što je Sud Bosne i Hercegovine donio pravosnažne presude. Ilija Zorić, koji je u bjekstvu od januara 2024. godine, osuđen je na 20 godina zatvora zbog učešća u ubistvima najmanje 150 civila bošnjačke nacionalnosti. Uprkos potjernici, u decembru 2024. godine iz prijedorskog budžeta mu je isplaćeno 2.000 konvertibilnih maraka za „stambeno zbrinjavanje članova porodice“.

Ljubiša Četić, koji služi jedinstvenu kaznu od 20 godina zatvora (za zločine na Korićanskim stijenama i u Zecovima), primio je u tri navrata pomoć za liječenje roditelja, ukupno nešto više od 1.000 KM. Isplate su vršene u julu i augustu 2024. te martu 2025. godine, u vrijeme kada je već bio na izdržavanju kazne.

Odluke o isplatama potpisao je gradonačelnik Prijedora Slobodan Javor, koji je odbio odgovoriti na upite novinara o ovim kontroverznim izdvajanjima. Ironično, Javor je još prije tri godine posjetio Zorića na njegovom imanju obećavajući mu pomoć, ignorišući činjenicu da se protiv domaćina tada vodio postupak za jedan od najstrašnijih zločina u okolini Prijedora.

Fikret Bačić, koji i danas traga za posmrtnim ostacima supruge, djece i još 20 članova porodice ubijenih u Zecovima, ogorčen je saznanjem da grad u kojem živi i plaća porez pomaže one koji su mu uništili život.

– Oni za njih nisu zločinci, nego heroji i zaštićena kategorija. Šta očekivati od uprave koja s povratnicima ne želi čak ni razgovarati o kulturi sjećanja – kaže Bačić za Detektor.

Eksperti upozoravaju da bi ovakva praksa mogla imati i sudske epiloge. Advokatica Sabina Mehić podsjeća na Krivični zakon BiH, koji predviđa kaznu zatvora od najmanje tri godine za osobe koje dodjeljuju privilegije ili finansijsku pomoć licima osuđenim za ratne zločine.

– Gradonačelnik i lica koja su potpisala ove odluke mogu krivično odgovarati – jasna je Mehić.

Adrijana Hanušić Bećirović, ekspertica za tranzicijsku pravdu, ističe da ovakvi potezi direktno ugrožavaju proces pomirenja. – Finansijska podrška osobi u bjekstvu može se smatrati indirektnim pomaganjem u izbjegavanju kazne. Društvena osuda se ovdje zamjenjuje društvenom podrškom, što nanosi dodatnu bol porodicama žrtava – ocjenjuje ona.

Podsjećamo, u presudi Suda BiH opisano je kako su Zorić i drugi pripadnici srpskih snaga 25. jula 1992. godine došli pred kuću Hasana Bačića u selu Zecovi. Iako im je rečeno da su unutra samo žene i djeca, naredili su im da izađu, a potom otvorili rafalnu paljbu. Među ubijenima su bila i djeca od trinaest i šest godina.

Zijad Bačić, koji je masakr preživio kao petnaestogodišnjak krijući se u blizini, svjedočio je u sudnici kako je Ilija Zorić stajao s puškom na svega deset metara udaljenosti dok je trajala egzekucija njegovih najbližih.

Dok institucije u Prijedoru šute o tome gdje se bjegunac Zorić nalazi, porodice žrtava ukazuju na ključni problem: preživjeli ne mogu pronaći i dostojno sahraniti svoje mrtve jer osuđeni zločinci, koji sada primaju budžetski novac, i dalje odbijaju otkriti lokaciju masovnih grobnica.

CIJELI TEKST PROČITAJTE OVDJE