Turizam je postao ključni stup gospodarskog razvoja Unsko-sanskog kantona, a Nacionalni park Una igra središnju ulogu u tom procesu. Grad Bihać, koji se nalazi u neposrednoj blizini parka, bilježi značajan porast posjetitelja, s godišnjim stopama rasta koje ponekad dosežu i do 75%, što je znatno iznad globalnog prosjeka od 10–12%. Ovaj rast potaknuo je ulaganja u turističku infrastrukturu, uključujući smještajne kapacitete, restorane i agencije koje nude razne aktivnosti.

Drugi dan međunarodne konferencije „Una-Sava: Mostovi kulture, identiteta i zajedništva“, koja se u zagrebačkom hotelu Sheraton održava u organizaciji Nacionalne koordinacije Bošnjaka u Hrvatskoj, počela je panelom „Plavetnilo i zeleni razvoj“ na kojem je se govorilo u suradnji Unsko-sanskog Kantona i Republike Hrvatske u održivom turizmu.

O pririodnim ljepotama nacionalnih parkova, njihovom značaju za lokalnu zajednicu, razvoju turizma u regiji te važnosti regionalne suradnje na panelu su govorili Dijana Pečenković, direktorica Turističke zajednice Grada Bihaća, Katarina Marković, pomoćnica ravnatelja JU Nacionalni park Plitvička jezera, zatim Jelena Šobat, načelnica sektora za posebne oblike turizma i  analitiku, inovacije i održivi razvoj u Ministarstvu turizma Hrvatske te Alen Zulić, direktor JP Nacionalni park Una.  

Nacionalni park Una, smješten u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, predstavlja jedan od najvrijednijih prirodnih bisera ne samo Unsko-sanskog kantona, već i cijele regije. Ovaj park, koji se prostire na površini od gotovo 200 km², poznat je po rijeci Uni, koja je svojevremeno nosila titulu najčišće rijeke Europe.

Svojom iznimnom biološkom raznolikošću, jedinstvenim geološkim fenomenima poput sedrenih barijera i sve većim fokusom na održivi turizam, Nacionalni park Una postaje sve značajnija destinacija na turističkoj karti Europe.

Rijeka Una, koja teče kroz srce nacionalnog parka, glavni je simbol ovog područja. Njezina kristalno čista voda, okružena bujnim zelenilom i sedrenim barijerama, stvara nestvaran krajolik.

Sedra, prirodni fenomen koji se formira taloženjem kalcijevog karbonata, rijedak je geološki proces koji se može pronaći na samo nekoliko mjesta u Europi, uključujući Plitvička jezera i rijeku Krku u Hrvatskoj. Ova geološka posebnost čini Nacionalni park Una znanstveno i ekološki vrijednim, privlačeći istraživače, ali i turiste željne doživljaja netaknute prirode.

Park obuhvaća raznolike ekosustave, uključujući šume, livade i vodena staništa, koji su dom brojnim biljnim i životinjskim vrstama. Biološka raznolikost parka uključuje rijetke i endemične vrste, što dodatno naglašava važnost njegove zaštite. Vodopadi poput Štrbačkog buka i Martin Broda, zajedno s kanjonima i brzicama rijeke Une, privlače posjetitelje koji žele iskusiti prirodu u njezinom najčišćem obliku.

Nacionalni park Una formalno je osnovan 2008. godine, što ga čini relativno mladim u usporedbi s drugim poznatim parkovima u regiji, poput Plitvičkih jezera, koja su status nacionalnog parka dobila 1949. godine. Unatoč svojoj mladosti, park brzo gradi svoj identitet, zahvaljujući predanom radu uprave i lokalne zajednice. Kao jedini nacionalni park u Federaciji Bosne i Hercegovine, Una nosi posebnu odgovornost u promicanju zaštite prirode i održivog razvoja.

Uprava parka aktivno surađuje s kolegama iz Hrvatske, posebice s Nacionalnim parkom Plitvička jezera i Nacionalnim parkom Krka. Ova suradnja omogućuje razmjenu znanja i iskustava, što je ključno za razvoj strategija koje uravnotežuju turistički razvoj s očuvanjem prirode. Primjerice, Plitvička jezera, koja su 1979. godine uvrštena na UNESCO-v popis svjetske baštine, suočila su se s izazovima masovnog turizma, što je rezultiralo uvođenjem strogih mjera za upravljanje posjetiteljima. Nacionalni park Una uzima ove prakse kao uzor, nastojeći spriječiti negativne posljedice prekomjernog turizma.

Turizam je postao ključni stup gospodarskog razvoja Unsko-sanskog kantona, a Nacionalni park Una igra središnju ulogu u tom procesu. Grad Bihać, koji se nalazi u neposrednoj blizini parka, bilježi značajan porast posjetitelja, s godišnjim stopama rasta koje ponekad dosežu i do 75%, što je znatno iznad globalnog prosjeka od 10–12%. Ovaj rast potaknuo je ulaganja u turističku infrastrukturu, uključujući smještajne kapacitete, restorane i agencije koje nude razne aktivnosti.

Rekreacijske aktivnosti poput raftinga, planinarenja, biciklizma i sportskog ribolova privlače sve veći broj posjetitelja, posebice ljubitelje avanturističkog i ekološkog turizma. Lokalna zajednica prepoznala je potencijal ovih aktivnosti i aktivno radi na njihovoj promociji.

Primjerice, tijekom pandemije COVID-19, uvedeni su turistički bonovi koji su omogućili građanima Bosne i Hercegovine da ljetuju u Bihaću po povoljnim cijenama, što se pokazalo kao uspješan model za održavanje turističkih aktivnosti u izazovnim vremenima.

Turistička zajednica Bihaća naglašava važnost strukturiranog pristupa razvoju turizma. Umjesto masovnog turizma, fokus je na privlačenju ciljanih skupina posjetitelja, poput obitelji, ljubitelja prirode i onih koji traže kulturna iskustva. Održivi turizam, koji uzima u obzir zaštitu prirode i kvalitetu života lokalnog stanovništva, ključan je za dugoročni uspjeh regije.

Suradnja s drugim nacionalnim parkovima u regiji, posebice s Plitvičkim jezerima, ključna je za razvoj Nacionalnog parka Una. Plitvička jezera, s dugogodišnjim iskustvom u upravljanju posjetiteljima i zaštiti prirode, služe kao uzor za mlađe parkove poput Une. Primjerice, Plitvice su uspješno implementirale mjere poput online sustava za kupnju ulaznica i satnih ograničenja posjeta kako bi smanjile pritisak na infrastrukturu i prirodne resurse.

Jedan od zanimljivih prijedloga koji je iznesen tijekom rasprava o regionalnoj suradnji jest ideja o uspostavi prekograničnog regionalnog parka koji bi povezao Nacionalni park Una s Plitvičkim jezerima i okolicama Bihaća. Ovaj „zeleni pojas“ imao bi za cilj promicanje održivog turizma, zaštitu rijeke Une i njezinih pritoka te prevladavanje administrativnih prepreka poput viznih režima. Takav projekt zahtijeva međunarodnu suradnju i podršku, ali bi mogao značajno pridonijeti gospodarskom razvoju regije i očuvanju prirodnih resursa.

Nacionalni park Plitvička jezera suočio se s brojnim izazovima povezanima s masovnim turizmom. Godišnje privuče oko 1,5 milijuna posjetitelja, što stvara ogroman pritisak na prirodne resurse i infrastrukturu. Godine 2018. park je bio uvršten na UNESCO-vu listu pod upitnikom zbog potencijalnih prijetnji njegovoj univerzalnoj vrijednosti. Kako bi se to riješilo, uprava parka uvela je niz mjera, uključujući online sustav za kupnju ulaznica, satna ograničenja posjeta i diferencirane cijene ulaznica.

Zabrana kupanja u jezerima bila je ključna za očuvanje sedrenih barijera, koje su osjetljive na kemijske promjene uzrokovane kozmetičkim proizvodima. Također, park je modernizirao svoj prijevoz uvođenjem električnih brodova i vozila, a sva električna energija dolazi iz obnovljivih izvora. Ove mjere ne samo da su smanjile ekološki otisak parka, već su i poboljšale iskustvo posjetitelja.

Nacionalni park Una može mnogo naučiti iz ovih iskustava. Kako bi izbjegao slične izazove, park mora uspostaviti snažan zakonodavni okvir i institucionalnu podršku za upravljanje posjetiteljima i zaštitu prirode. Održivi razvoj mora biti u središtu svih planova, s naglaskom na očuvanje biološke raznolikosti i uključivanje lokalne zajednice.

Grad Bihać igra ključnu ulogu u promociji Nacionalnog parka Una i razvoju turizma u regiji. S fokusom na zeleni i aktivni turizam, Bihać privlači posjetitelje iz cijele Europe, posebice iz zemalja poput Austrije, Njemačke i Nizozemske. Grad organizira brojne festivale i manifestacije tijekom cijele godine, koji privlače obitelji i ljubitelje prirode. Aktivnosti poput raftinga, planinarenja i biciklizma postaju sve popularnije, dok se potencijal za zdravstveni i zimski turizam tek počinje istraživati.

Unatoč porastu posjetitelja od 15% u odnosu na prethodnu godinu, Bihać se suočava s izazovima poput nedostatka snažne incoming ponude lokalnih turističkih agencija. Ulaganja u ove agencije, zajedno s boljom promocijom destinacije, ključna su za privlačenje većeg broja grupnih posjetitelja. Također, razvoj zajedničkih turističkih proizvoda s Plitvičkim jezerima, poput biciklističkih staza ili kulturnih tura, mogao bi značajno produljiti boravak posjetitelja u regiji.

Budućnost Nacionalnog parka Una i regije Bihaća leži u daljnjem razvoju održivog turizma. To uključuje ulaganja u infrastrukturu, edukaciju lokalne zajednice i jačanje regionalne suradnje. Ideja o prekograničnom regionalnom parku posebno je obećavajuća, jer bi omogućila stvaranje jedinstvenog turističkog proizvoda koji povezuje prirodne ljepote Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

Ključno je uspostaviti ravnotežu između turističkog razvoja i zaštite prirode. Nacionalni park Una, zajedno s Plitvičkim jezerima, može poslužiti kao primjer kako pravilno upravljanje prirodnim resursima može donijeti gospodarske koristi bez ugrožavanja okoliša. Kroz suradnju, inovacije i predanost održivosti, ova regija ima priliku postati vodeća destinacija za ekološki osviješten turizam u Europi.