U prepunoj sali Bošnjačkog instituta u Sarajevu održana je promocija knjige „Irfan Ljubijankić: Politička biografija“, autora Muje Begića i Nijazije Maslaka, u izdanju Muzeja Unsko-sanskog kantona i Bošnjačkog instituta. Ovo opsežno historiografsko djelo, prvo takve vrste kada je rahmetli Ljubijankić u pitanju, donosi temeljit uvid u političko i diplomatsko djelovanje jednog od najistaknutijih sinova Bosne i Hercegovine iz ratnog perioda 1992–1995. godine.

Promocija je održana povodom 30. godišnjice Ljubijankićevog ubistva, tragičnog događaja koji je ostavio duboku prazninu u političkom i kulturnom životu Bosne i Hercegovine. Brojni prisutni, među kojima su bili članovi akademske zajednice, predstavnici institucija, bivši saborci i prijatelji, prisjetili su se čovjeka čije ime i djelo i danas simboliziraju patriotizam, državotvornost i moralnu snagu.

Akademik Mirko Pejanović otvorio je promociju emotivnim govorom, prisjećajući se zajedničkih putovanja i političkih misija u kojima je imao priliku sarađivati s dr. Ljubijankićem. „Bila je to ljepota, putovati s njim, raditi s njim, pripremati skupove“, rekao je Pejanović, opisujući ga kao „svestranu ličnost, ljekara, muzički obrazovanog čovjeka, načitanog intelektualca i humanistu“.

Pejanović je istakao da je Ljubijankićev doprinos bio presudan u međunarodnom predstavljanju Bosne i Hercegovine tokom rata: „Njegovi nastupi imali su ogroman značaj u stvaranju međunarodne podrške za cjelovitu, suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu. On je bio među onima koji su privlačili podršku velikih sila, a posebno Sjedinjenih Američkih Država.“ Dodao je i da se danas, u vremenu novih geopolitičkih preklapanja, moramo vratiti Izetbegovićevoj misli da „bolji mir nije bio moguć“, naglasivši kako je Ljubijankić bio upravo takav, čovjek kompromisa, razuma i državničke odgovornosti.

Dr. Amir Duranović, jedan od recenzenata, govorio je o naučnoj vrijednosti knjige i njenom značaju za savremenu bosanskohercegovačku historiografiju. „Savremenu bosansku historiju nije moguće razumjeti bez istraživanja poput ovoga“, kazao je Duranović. „Političke biografije su temelj za razumijevanje društvenih i političkih procesa, a ovo je prva cjelovita studija o Irfanu Ljubijankiću.“

Knjiga je strukturirana u četiri tematske cjeline i temelji se na bogatoj arhivskoj građi, dokumentima, novinskim člancima, fotografijama i videozapisima. Duranović je istakao da autori „čine značajan iskorak u odnosu na ranije pokušaje“ i donose novi standard u pristupu biografskim istraživanjima. „Ona nas podsjeća da historija nije samo zbir datuma i imena. Ljudi poput Irfana Ljubijankića oblikovali su trenutke u kojima je država nastajala i opstajala“, rekao je Duranović.

Posebno je naglasio poglavlja o Ljubijankićevim diplomatskim aktivnostima, susretima s međunarodnim liderima i njegovu ulogu u širenju istine o agresiji i genocidu: „Bio je prvi glas Bosne i Hercegovine u svijetu, čovjek koji je neprestano zagovarao ukidanje embarga na oružje, otvaranje humanitarnih koridora i međunarodnu solidarnost.“

Kao simboličnu crtu njegovog karaktera, Duranović je spomenuo da je Ljubijankić bio autor predgovora knjige ‘Diplomatska služba srednjovjekovne bosanske države’ Ante Babića, „što govori o njegovom dubokom razumijevanju diplomatije, kakvo nijedan ministar vanjskih poslova nakon njega nije imao“.

Dr. Jasmin Medić je istakao da je Ljubijankić bio „među prvim ljudima koji su jasno vidjeli da se Bosna i Hercegovina mora pripremati za odbranu“. „On je uočio da neprijateljske strukture pripremaju teren za izdaju, ali je svojim autoritetom spriječio realizaciju tih planova u Bihaću“, rekao je Medić.

Posebno je naglasio da je upravo dr. Irfan Ljubijankić bio jedan od najzaslužnijih za politički i moralni poraz izdajničke politike Fikreta Abdića. „Svojim ugledom, obrazovanjem i dubokim osjećajem odgovornosti prema državi, uspio je okupiti ljude oko ideje odbrane Bosne i Hercegovine, spriječiti raspad Bihaćkog okruga i slomiti koncept takozvane ‘Autonomne pokrajine Zapadna Bosna’. Bio je to trenutak u kojem su odlučnost i vizija jednog čovjeka promijenile tok historije“, naglasio je Medić.

Govoreći o Ljubijankićevom angažmanu kao ministra vanjskih poslova Republike Bosne i Hercegovine, Medić je dodao da je „znao kako se vodi resor diplomatije u najtežim vremenima“. „Zahvaljujući njegovom zalaganju, Bosna i Hercegovina je imala prijatelje i na ‘kršćanskom Zapadu’ i na ‘muslimanskom Istoku’.“

Medić je ocijenio da knjiga nije samo biografija, već i „udžbenik o tome kako se ministar vanjskih poslova treba ponašati kada je domovina suočena s egzistencijalnim izazovima“.

Posebno je pohvalio poglavlje u kojem autori, oslanjajući se na arhivsku građu, detaljno analiziraju okolnosti Ljubijankićeve pogibije: „Autori su izbjegli senzacionalizam i teorije zavjere, nudeći dokumentovan i dostojanstven prikaz smrti državnika čije je ime ostalo simbol borbe za Bosnu.“ Na kraju svog izlaganja Medić je uputio poruku: „Danas se ponovo pitamo, koliko smo naučili cijeniti ljude Ljubijankićevog formata, one koji su znanje, dostojanstvo i državničku odgovornost stavljali iznad ličnih interesa.“

Profesor dr. Enes Pelidija, jedan od recenzenata, posebno je naglasio naučnu utemeljenost i metodološku vrijednost djela. „Autori su došli do izuzetno velike arhivske građe, konsultovali desetine knjiga, prikupili tridesetak fotografija i dokumenata koji daju punu vjerodostojnost ovoj studiji“, rekao je Pelidija.

On je podsjetio na Ljubijankićevu ulogu u osnivanju Stranke demokratske akcije u Bihaću i na njegov presudni doprinos u formiranju 5. korpusa Armije Republike Bosne i Hercegovine. „Njegova aktivnost u Patriotskoj ligi i kasnije u Ministarstvu vanjskih poslova pokazuje koliko je bio svjestan da se borba vodi na svim frontovima, i vojnom i diplomatskom“, kazao je Pelidija.

Govoreći o njegovoj svestranosti, Pelidija je podsjetio da je Ljubijankić bio i umjetnička duša – poliglota, kompozitor i pjesnik, čovjek koji je „volio muziku, poeziju, svoj Bihać i Bosnu“.

Koautori knjige, Mujo Begić i Nijazija Maslak, zahvalili su prisutnima na interesovanju i podršci. Begić je kazao da pisanje knjige „nije bilo naporno“, jer su ih vodile emocija i želja da ispričaju priču o jednom izuzetnom čovjeku. „Htjeli smo pokazati veličinu jednog političara, humaniste i intelektualca, čovjeka koji je u najtežem trenutku znao promijeniti tok događaja“, rekao je Begić.
„Dr. Irfan Ljubijankić uspio je pobijediti i ideju Fikreta Abdića i projekt ‘Autonomne pokrajine Zapadna Bosna’. Pokazao je kako jedan čovjek, svojim znanjem i moralom, može biti jači od ideologije podjela.“

Nijazija Maslak se zahvalio Bošnjačkom institutu i Muzeju Unsko-sanskog kantona na partnerstvu i istakao da knjiga „predstavlja temelj za buduća istraživanja, koja će dodatno osvijetliti Ljubijankićevo naslijeđe i značaj njegovog političkog djelovanja“.

Promocija je, osim naučne dimenzije, imala i emotivni karakter, posebno jer su joj prisustvovali i Ljubijankićeva supruga Minka i kćerka Selma. Mnogi prisutni su se prisjećali Ljubijankića ne samo kao ministra i političara, već i kao pjesnika i muzičara.  

„Politička biografija Irfana Ljubijankića“ mnogo je više od klasične biografije. Knjiga pruža sistematski uvid u period 1990–1995, ali i nudi ključ za razumijevanje kako se u najtežim okolnostima rađala moderna bosanska država i diplomatija. Njome se, istovremeno, ispravlja i historijska nepravda, tišina i zabora kada je u pitanju jedan od najčasnijih ljudi koji su branili ideju Bosne i Hercegovine kao multietničke, demokratske i suverene države. Čovjeka koji je svojom hrabrošću i moralom obilježio jedno od najtežih poglavlja naše novije historije.