Za Sjedinjene Države situacija je sve teža: u pokušaju da naplate više od svojih partnera i zadrže dominaciju, riskiraju da ostanu izolirane – sa slabijim saveznicima, manjim investicijama i umanjenim globalnim utjecajem. A otvorena i bezobzirna podrška Izraelu u njegovom genocidnom pohodu na Palestinu, dodatno i nepovratno slabi američki ugled u svijetu.

Dogovor postignut između Washingtona i Pekinga u junu označio je početak nove faze globalne politike i ekonomije – ere tzv. oružane međuovisnosti. Riječ je o vremenu u kojem ekonomske i tehnološke poluge moći – od sankcija i izvozne kontrole do rijetkih minerala i lanaca snabdijevanja – postaju glavna sredstva geopolitičkog nadmetanja.

Sjedinjene Države, koje su decenijama koristile finansijska i tehnološka “uska grla” da discipliniraju protivnike, danas otkrivaju da i same mogu biti ranjive. Primorane su napraviti ustupke Kini, ublažavajući kontrole izvoza poluprovodnika u zamjenu za kinesko otvaranje tržišta rijetkih metala presudnih za autoindustriju.

Američki državni sekretar Marco Rubio priznao je da je Peking “zauzeo tržište” strateških minerala, čime SAD i njihovi saveznici postaju zavisni od kineskih poteza. To, prema njegovim riječima, mijenja samu prirodu geopolitike: više se ne vodi samo vojna, nego i ekonomska utrka u kojoj zavisnost postaje najopasnije oružje.

Istovremeno, unutar samih SAD-a odvija se duboka transformacija. Dolaskom Donalda Trumpa na vlast, Washington je promijenio svoj odnos prema saveznicima. Sistem u kojem je Amerika djelovala kao globalni osiguravatelj – garantirajući slobodnu trgovinu, sigurnost imovine i stabilnost dolara – pretvorio se u ono što analitičari nazivaju “zaštitničkim reketom”. Saveznici sada plaćaju više, a zauzvrat dobijaju manje sigurnosti i povjerenja.

Japan se suočava s carinama i obavezom ulaganja u američke projekte po Trumpovim uvjetima, dok Kanada i Meksiko bilježe pad povjerenja u Washington. Evropska unija i zemlje ASEAN-a (zemlje jugoistočne Azije poput Indonezije, Malezije, Filipna, Singapura i drugih) sve otvorenije traže alternativne partnere, uključujući jačanje saradnje s Kinom. Paradoksalno, upravo Kina – koja je trebala biti oslabljena američkom politikom – ostaje najmanje pogođena i koristi vakuum da učvrsti svoj položaj.

Oslabljeno je i povjerenje u dolar, tradicionalno utočište globalnih investitora. Tržišta sve burnije reagiraju na Trumpove nagle odluke, dok stručnjaci upozoravaju da američka valuta gubi status neupitnog temelja svjetske ekonomije. Rezultat su veći rizici, skuplji krediti i češće finansijske krize širom svijeta.

Evropa, iako raspolaže resursima, nema institucionalnu snagu da razvije vlastiti ekonomski štit. Zavisnost od Washingtona s jedne i pritisci Pekinga s druge strane ostavljaju je u neugodnom položaju, dok pokušava graditi nove blokove i spasiti dio urušenog međunarodnog poretka.

Stručnjaci upozoravaju da se svijet ubrzano kreće ka nestabilnijoj i skupljoj budućnosti. Ekonomija i tehnologija danas zauzimaju mjesto koje je nekada pripadalo nuklearnom arsenalu – postaju glavno oružje borbe za globalnu moć.

Za Sjedinjene Države, paradoks je očit: u pokušaju da naplate više od svojih partnera i zadrže dominaciju, riskiraju da ostanu izolirane – sa slabijim saveznicima, manjim investicijama i umanjenim globalnim utjecajem. A otvorena i bezobzirna podrška Izraelu u njegovom genocidnom pohodu na Palestinu, dodatno i nepovratno slabi američki ugled u svijetu.