U hotelu „Zagi“ danas je u Oroslavju otvorena je Škola bosanskog jezika „Kalem“, a prvi dan susreta protekao je u znaku predavanja o bosanskom jeziku te identitetu. Posebnu ljepotu otvorenju dala je činjenica da je u Oroslavju okupljeno tridesetak bošnjačkih učenika, od drugog razreda osnovne škole do maturanata. Upravo njima, poručila je voditeljica škole dr. sc. Ermina Ramadanović, pripada središnje mjesto u cijelom programu. Bez djece ne bi bilo ni ove škole, ni razloga da se o jeziku promišlja s tolikom strašću i odgovornošću.
Školu organizira Bošnjačko nacionalno vijeće, voditeljica je dr. sc. Ermina Ramadanović, a pokrovitelj predsjednik BNV-a i saborski zastupnik Armin Hodžić. Već na samom otvaranju bilo je jasno da je „Kalem“ zamišljen kao niz predavanja i radionica i kao prostor susreta učenika, nastavnica i predavača iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine. U uvodnom obraćanju voditeljica škole dr. sc. Ermina Ramadanović naglasila je da bosanski jezik nije tek sredstvo sporazumijevanja, nego jedno od ključnih mjesta očuvanja identiteta Bošnjaka u Republici Hrvatskoj.
„Jezik nije samo sredstvo sporazumijevanja. Jezik je prostor identiteta i prostor pripadnosti“, poručila je, podsjetivši da se kroz jezik čuva veza s kulturnim naslijeđem, tradicijom i vlastitim porijeklom, ali i gradi mjesto u društvu u kojem se živi. Posebno je istaknula vrijednost susreta uglednih predavača, nastavne prakse i rada nastavnica koje svakodnevno predaju bosanski jezik i kulturu po modelu C.
Sličan ton imao je i govor saborskog zastupnika Armina Hodžića, predsjednika Bošnjačkog nacionalnog vijeća i pokrovitelja škole, koji je učenicima poručio da dane školskog odmora koriste na najljepši mogući način – da nauče nešto korisno i da se dodatno povežu sa svojim nacionalnim i kulturnim identitetom. Nije, kako je rekao, najvažnije samo ono što će čuti na predavanjima, nego i poznanstva koja će steći.
Posebno ga raduje što su se na jednom mjestu okupila djeca iz Zagreba, Siska, Pule, Gunje i drugih sredina, jer upravo takvi susreti, naglasio je, s vremenom postaju prijateljstva koja ostaju.
Filip Mursel Begović, voditelj Bošnjačkog medijskog centra, književnik i glavni urednik časopisa „Bosna“, učenicima je poručio da ova škola predstavlja mjesto razgovora, pitanja, igre i opuštenog druženja. „Ovo je druženje. Ovdje smo jedna porodica“, kazao je, najavljujući sadržajan program u kojem će, uz predavanja, biti mjesta i za radionice, društvene igre, filmske i novinarske sadržaje te večernje zajedničko druženje.
Ramadanović je potom predstavila predavače koji sudjeluju u programu: prof. dr. Ismaila Palića s Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, prof. dr. Mirelu Muftić-Omerović, dekanicu Pedagoškog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, Dalilu Potogiju, nastavnicu bosanskog jezika i književnosti iz Sarajeva, doc. dr. Ediba Ahmetaševića, akademskog snimatelja i direktora produkcije Bošnjačkog medijskog centra.
Predstavljene su i nastavnice bosanskog jezika i kulture po modelu C, Emina Kahrimanović iz Pule i Amila Škorić iz Siska.
Nakon svečanog otvorenja prvi radni sadržaj škole bilo je predavanje prof. dr. Ismaila Palića o historijskom razvoju bosanskog jezika, čime je otvoreno i tematsko jezgro programa.
U sklopu programa Škole bosanskoga jezika „Kalem“, u organizaciji Nacionalne koordinacije Bošnjaka u Republici Hrvatskoj, održan je i okrugli stol posvećen nastavi bosanskoga jezika i kulture po Modelu C u Republici Hrvatskoj, s naglaskom na dosadašnja iskustva, ključne izazove i mogućnosti budućeg unapređenja ove nastave. Tema okruglog stola bila je upravo „Nastava bosanskoga jezika i kulture po modelu C u Republici Hrvatskoj: iskustva, izazovi i perspektive razvoja“, a razgovor je vodila dr. sc. Ermina Ramadanović.
Na okruglom stolu sudjelovali su prof. dr. Ismail Palić s Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, prof. dr. Mirela Muftić-Omerović s Pedagoškog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, Mevludi Arslani, ravnatelj Islamske gimnazije dr. Ahmeda Smajlovića, Davud Mešinović, generalni tajnik Nacionalne koordinacije Bošnjaka, Emina Kahrimanović, profesorica bosanskog jezika i književnosti iz Pule, Buzeta i Labina, Amila Škorić, profesorica bosanskog jezika i književnosti iz Siska, Dalila Potogija, profesorica bosanskoga jezika i književnosti iz Sarajeva, te Filip Mursel Begović, voditelj Bošnjačkoga medijskog centra, književnik i glavni urednik časopisa Bosna.
Razgovor je otvorio važna pitanja o položaju nastave bosanskoga jezika i kulture u hrvatskom obrazovnom sustavu, posebno u okviru Modela C, koji za bošnjačku nacionalnu manjinu ima iznimnu vrijednost u očuvanju jezičnog, kulturnog i nacionalnog identiteta. Sudionici su se složili da je riječ o nastavi koja ima veliko značenje, ali i da traži dodatno osnaživanje kroz kvalitetnije nastavne materijale, bolju institucionalnu podršku, razmjenu iskustava među nastavnicima i sustavnije stručno praćenje.
Posebno vrijedan doprinos raspravi dale su profesorice koje neposredno rade u nastavi. Emina Kahrimanović i Amila Škorić govorile su o svojim iskustvima iz učionice, o radu s djecom u različitim sredinama, o interesu učenika, ali i o konkretnim izazovima s kojima se susreću u izvođenju nastave bosanskoga jezika i kulture. Njihova svjedočanstva pokazala su koliko je važna predanost nastavnika na terenu, ali i koliko postoji potreba za dodatnim alatima i sadržajima koji bi tu nastavu učinili još kvalitetnijom i pristupačnijom.
U tom je kontekstu poseban naglasak stavljen na buduće unapređenje nastave po Modelu C. Istaknuto je da su Koordinacija i i njezin Naučni savjet, na čelu s dr. sc. Erminom Ramadanović, trenutno u procesu izrade udžbenika, što predstavlja jedan od najvažnijih koraka prema daljnjoj standardizaciji i jačanju ove nastave. Upravo izrada udžbenika prepoznata je kao temelj za dugoročniji razvoj, ujednačavanje nastavne prakse i osiguravanje kvalitetnije podrške nastavnicama i učenicima.
Okrugli stol tako je potvrdio da nastava bosanskoga jezika i kulture po Modelu C nije samo obrazovno pitanje, nego i važno pitanje očuvanja identiteta, kontinuiteta i budućnosti bošnjačke nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj.
