Nekoliko godina, dok je cijena maline bila između tri i četiri marke po kilogramu, poljoprivreda je bila najpopularnija grana privrede. Svi su htjeli obogatiti se na malinama. No ubrzo je došlo otrežnjenje. Loše vremenske prilike i slab urod, slaba potražnja na svjetskom tržištu spustili su cijenu maline na marku-dvije. Onda je krenulo, kako to kod nas obično biva, kukanje kako država ne pomaže, kako niko neće opstati… Neki su počupali sadnice u svojim malinjacima, neki su samo digli ruke i pustili da malinjaci zarastu.

Prije sedam-osam godina Bosnu i Hercegovinu tresla je zlatna groznica. Ne, nije to bila pomama za zlatom kao u američkim filmovima, nego pomama za “crvenim zlatom” – za malinama. Ljudi su dizali kredite, ulagali ušteđevinu da zasade malinjake, biznismeni su prepoznali priliku za lahku zaradu, kupovali zemlju i podizali nasade maline.

Nekoliko godina, dok je cijena maline bila između tri i četiri marke po kilogramu, poljoprivreda je bila najpopularnija grana privrede. Svi su htjeli obogatiti se na malinama. No ubrzo je došlo otrežnjenje. Loše vremenske prilike i slab urod, slaba potražnja na svjetskom tržištu spustili su cijenu maline na marku-dvije. Onda je krenulo, kako to kod nas obično biva, kukanje kako država ne pomaže, kako niko neće opstati… Neki su počupali sadnice u svojim malinjacima, neki su samo digli ruke i pustili da malinjaci zarastu.

No, cijena se oporavlja, ali sada više nema maline kao nekada pa proizvođači iz Bosne i Hercegovine ove godine mogu očekivati visoke cijene ovog voća koje bi se mogle kretati između pet i šest marakaka za kilogram. Svježa malina u slobodnoj prodaji na pijacama i u tržnim centrima već je na vrtoglavih od 10 do 14 maraka za kilogram.

Prema podacima koji su danas prezentirani u Travnikiku na otvaranju sajma “Dani maline”, 2017. godine smo imali 24.000 tona otkupa maline, te više od 100 miliona KM neto izvoza, ove godine teško da će otkup biti i 5.000 tona. Kad pogledate procentualno, nasadi maline uništeni su za više od 80 posto.

Priča o “crvenom zlatu” i brzom bogaćenju, naravno, bila je medijski prenapuhana. Mnogo je ljudi krenulo u to s velikim očekivanjima. I brzo su se razočarali, ali takva je poljoprivreda, čovjek nikada ne zna kakvo će vrijeme biti, kakav će imati rod i kakav kvalitet, a ni kakva će situacija biti na svjetskom tržištu. Sve to utječe na cijenu i na mogućnost zarade.

Na kraju,  ostanu samo pravi, istinski poljoprivrednici, oni koji rade kada je cijena marka i oni koji rade kada je cijena četiri marke.

“Zlatna groznica” od prije nekoliko godina nije donijela samo veći broj zasada maline i veće površine zasađene ovim voćem, donijela je i veći broj otkupljivača, hladnjačara. Međutim, kako je naglo smanjen broj malinara i kako je smanjena ponuda maline na tržištu, ostao je ipak veliki broj hladnjača koje otkupljuju malinu. Sada je između njih borba za svakog poljoprivrednika, svakog malinara. No u toj borbi neko će od njih morati otpasti. To će prije svih biti oni koji ne plaćaju redovno. Sada su poljoprivrednici ti koji mogu birati kome će prodavati robu, ko nudi bolje uvjete, ko je redovniji u plaćanju…

Iako se često čini da je naša poljoprivredna proizvodnja neuređen teren, slobodno tržište čini svoje i htjeli ili ne u sektor malinarstva se uvodi red. Nažalost, mnogo ljudi razočarano je napustilo poljoprivredu jer nisu na vrijeme shvatili kakav je poljoprivreda posao. Poljoprivreda je takva da uradite sve što možete, podignete ruke k nebu i nadate se da će dragi Bog dati dobro vrijeme i bogat urod. Ako ne bude tako, čekate narednu sezonu i nadate se da će biti bolja od prethodne.