Izložba ne donosi samo vizualni i dokumentaristički prikaz razmjera razaranja, nego ukazuje i na ideološku osnovu sakralocida i urbicida kao pokušaja brisanja materijalnog naslijeđa i elemenata vjersko-kulturnog identiteta muslimana Balkana – Bošnjaka u Bosni i Hercegovini i Albanaca na Kosovu.

Danas je u Prištini, u sjedištu Islamske zajednice Kosova, otvorena izložba “Sjećanje u slikama: porušene džamije u Bosni i Hercegovini i na Kosovu tokom 90-ih godina – planirani sakralocid”, u organizaciji Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i Islamske zajednice Kosova.

Riječ je o dvojezičnoj (albanski i bosanski jezik) tematskoj postavci čiji je cilj prikazati sistematsko uništavanje džamija tokom Agresije na Bosnu i Hercegovinu (1992–1995) i Oslobodilačkog rata na Kosovu (1996–1999). Izložba ne donosi samo vizualni i dokumentaristički prikaz razmjera razaranja, nego ukazuje i na ideološku osnovu sakralocida i urbicida kao pokušaja brisanja materijalnog naslijeđa i elemenata vjersko-kulturnog identiteta muslimana Balkana – Bošnjaka u Bosni i Hercegovini i Albanaca na Kosovu.

Tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu srušeno je 614 džamija, 218 mesdžida, 69 mekteba, četiri tekije, 37 turbeta i 405 drugih vakufskih objekata.

Za vrijeme Oslobodilačkog rata na Kosovu (1998–1999), srpske snage su spalile, granatirale i oskrnavile 218 džamija od ukupno 560 koliko ih je tada bilo na Kosovu. Također je spaljeno sjedište Predsjedništva Islamske zajednice Kosova, oštećena medresa “Alauddin”, porušene su zgrade četiri stare historijske medrese, tri tekije, jedan hamam te 78 poslovnih prostora u vlasništvu vakufa i lokalnih odbora širom zemlje.

Prisutnima se obratio muftija Islamske zajednice Kosova Naim ef. Ternava, koji je istakao da su u okviru genocidnog projekta posebne mete bili i islamski vjerski objekti.

“Srpske snage su, s ciljem brisanja svakog traga albanskog prisustva na Kosovu i bošnjačkog prisustva u Bosni i Hercegovini, rušile i uništavale sveta i monumentalna mjesta izuzetne historijske, arhitektonske i identitetske vrijednosti. Uništene su višestoljetne džamije, mnoge od njih jedinstvene i nezamjenjive, historijski bazari s identitetskim značajem, medrese, biblioteke, arhivi i druge obrazovne i kulturne institucije čiji su temelji bile zadužbine koje su osnovali Albanci i Bošnjaci, ulema, učenjaci i prosvijećeni dobročinitelji oba naša naroda”, kazao je muftija Ternava.

Muftija Ternava je pozvao da se izložba prevede na strane jezike i predstavi u drugim gradovima Bosne i Hercegovine i Kosova, ali i u zemljama u kojima živi albanska i bošnjačka dijaspora.

Izložbi su prisustvovali i predstavnici vjerskog, kulturnog i političkog života Kosova, među kojima i premijer Republike Kosovo Albin Kurti, njegova zamjenica Emilija Redžepi, glavni imam Islamske zajednice Kosova Vedat Sahiti i drugi.

Premijer Kurti je istakao da izložba ima poseban značaj jer jasno i uvjerljivo dokumentira uništavanje vjerske i kulturne baštine kao dio namjerne strategije brisanja kulturnog i vjerskog identiteta naroda.

“Kulturna baština predstavlja temelj našeg kolektivnog identiteta. Ona nas povezuje s prošlošću, jača svijest o zajedničkim vrijednostima i njeguje odgovornost da očuvamo historijsko sjećanje za buduće generacije. Tokom rata 1998–1999. godine, pored hiljada izgubljenih života i ogromne materijalne štete, Kosovo je pretrpjelo i teško razaranje kulturne baštine koju su ciljano uništavale srpske oružane snage”, kazao je Kurti, navodeći da je na Kosovu uništeno 1.788 spomenika kulturne baštine i 3.724 muzejska predmeta.

Muftija goraždanski Remzija ef. Pitić, u pratnji direktora Uprave za vanjske poslove Rijaseta Muhameda Jusića i šefa kancelarije reisul-uleme Rifata Fetića, bio je izaslanik reisul-uleme Husein-ef. Kavazovića na ovom događaju te je prisutnima prenio njegove selame.

“Mi znamo da naše džamije nisu rušili pijani pojedinci ili izolirane grupe. Znamo da je to bio sastavni dio sistema i politike s najvišeg vrha, s ciljem uništenja naših najsnažnijih simbola. Rušenje džamija bilo je dio zločinačke politike u čijem su kreiranju učestvovali intelektualci, političari, novinari i kompletan sigurnosni aparat. Znamo i da ih ponovo izgradimo, jer tako gradimo sebe i svoju kulturu. Znamo pamtiti i sjećati se, jer je sjećanje najvažnija odlika čovjeka i temeljna obaveza Božijeg stvorenja. Ova izložba je naše zajedničko sjećanj”, poručio je muftija Pitić.

Autori izložbe ispred Islamske zajednice Kosova su Ramadan Shkodra i Bashkim Mehani, s fotografijama Sabrija Bajgore i prijevodom sadržaja na bosanski jezik Azmira Jusufija. Ispred Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, izložbu je pripremio tim koji su imenovali Uprava za vanjske poslove i dijasporu Rijaseta Islamske zajednice u BiH i Vijeće muftija.

Uz izložbu je objavljen i dvojezični katalog koji će biti dostupan javnosti u Bosni i Hercegovini i na Kosovu, a postavka će iduće godine biti predstavljena i u Sarajevu, prenosi Preporod.