Ironično, upravo je Trump među prvima čestitao Prevostu, iako su njihova ideološka neslaganja već dobro poznata.

Vatikan je ušao u novu eru – i to onu sa snažnim političkim tonovima. Robert Prevost, 69-godišnji kardinal iz Chicaga, izabran je za 267. poglavara Rimokatoličke crkve i postao prvi Amerikanac na čelu Vatikana, uzevši ime papa Lav XIV. Njegovo imenovanje dolazi u politički osjetljivom trenutku, kako za Crkvu, tako i za globalne odnose, naročito između Vatikana i Sjedinjenih Američkih Država.

Izbor Prevosta predstavlja historijski zaokret za Svetu stolicu, koja je decenijama bila skeptična prema ideji da neko iz globalne sile poput SAD-a vodi Crkvu. No, sada kada se to dogodilo, postavlja se pitanje – hoće li ovaj papa biti duhovni most ili politički izazov?

U svom prvom javnom obraćanju s balkona bazilike Svetog Petra, papa Lav XIV obratio se svijetu porukom: „Zlo neće pobijediti“, pozivajući na mir, dijalog i solidarnost. „Želim da mir dopre do vaših porodica, svih naroda, cijele zemlje“, rekao je papa, govoreći isključivo na italijanskom i španskom jeziku – engleski jezik, primjetno, nije koristio.

Izbor njegovog papinskog imena – Lav – ukazuje na simbol snage i odlučnosti u kriznim vremenima, što sugerira mogući nastavak puta pape Franje, poznatog po društvenoj osjetljivosti i otvorenim kritikama političkih lidera, uključujući bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Ironično, upravo je Trump među prvima čestitao Prevostu, iako su njihova ideološka neslaganja već dobro poznata. “Velika čast za našu zemlju. Radujem se susretu s papom Leonom XIV”, napisao je Trump na svojoj mreži Truth Social – svega nekoliko dana nakon što je objavio kontroverznu AI-generisanu sliku sebe kao pape, što je izazvalo negodovanje u katoličkim krugovima.

Prevost je već ranije javno kritizirao Trumpovu politiku prema migrantima, optuživši njegovu administraciju da ne prepoznaje ljudsku patnju. To otvara vrata mogućim novim tenzijama između Vatikana i Bijele kuće, naročito u kontekstu predstojećih američkih izbora i globalne debate o imigraciji i ljudskim pravima.

Politički lideri širom svijeta reagirali su na izbor novog pape. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izrazio je nadu da će Vatikan pod Lavom XIV nastaviti pružati moralnu i duhovnu podršku Ukrajini. „Nadamo se kontinuiranoj podršci u borbi za pravdu i trajni mir“, poručio je Zelenski putem mreže X.

S druge strane, gradonačelnik Chicaga, Brandon Johnson, izbor svog sugrađanina proslavio je riječima: “Sve što je kul, uključujući papu, dolazi iz Chicaga!”

Novi papa poznat je kao reformista i bliski saradnik pokojnog pape Franje. Tokom prošle godine, upravo je Prevost imao ključnu ulogu u revolucionarnim promjenama unutar Vatikana – uključujući uvođenje tri žene u tijelo koje odlučuje o imenovanjima biskupa.

Kao bivši poglavar Augustinskog reda i član moćne Dikasterije za biskupe, Lav XIV dolazi s reputacijom progresivnog, ali strateški promišljenog lidera. Njegov izbor nije samo duhovna vijest, već snažna politička poruka o smjeru u kojem Vatikan želi ići – globalno prisutan, ali jasno pozicioniran kada je riječ o društvenim pitanjima i ljudskim pravima.

Izbor pape Lava XIV ne predstavlja samo promjenu u nacionalnoj pripadnosti poglavara Crkve, već potencijalno i redefiniciju odnosa između vjere i politike u 21. stoljeću. Dok katolici širom svijeta pozdravljaju njegov dolazak, političke elite – osobito u Washingtonu – možda s oprezom prate svaku njegovu riječ.