U sklopu međunarodne konferencije Una – Sava: Mostovi kulture, identiteta i zajedništva, održan je panel o izdavaštvu i medijima, na kojem su predstavljeni ključni projekti Bošnjačkog medijskog centra koji djeluje pri Nacionalnoj koordinaciji Bošnjaka u Republici Hrvatskoj, uključujući tri biblioteke (Behar, Biser i Ljiljan) te časopis Bosna. Govornici su bili Filip Mursel Begović, voditelj Bošnjačkog medijskog centra, Mahir Sokolija, izvršni urednik izdavaštva, Nedim Hasić, izvršni urednik Bosne, i Elvir Resić, publicist i član redakcija.

Voditelj Bošnjačkog medijskog centra govorio je o kontinuitetu bošnjačkog izdavaštva u Republici Hrvatskoj, istaknuvši važnu ulogu koju Bošnjaci u toj zemlji imaju u oblikovanju i hrvatskog i bošnjačkog kulturnog identiteta  – od 19. stoljeća do danas. Osvrnuo se na izdavanje Historije bošnjačke književnosti Seada Šemsovića, ističući da je riječ o značajnom djelu – ne prevratničkom poput Isakovićevog Biserja, ali prvom te vrste. “Kao i mnoge druge važne knjige za Bošnjake, i ova je objavljena – u Zagrebu”, poručio je.

Mahir Sokolija naglasio je da knjigu nije lako napraviti, i da autor ne stvara knjigu, već rukopis: “Knjiga je timski rezultat – urednika, lektora, korektora, dizajnera…”. Izrazio je i “blagu zavist” koju je osjećao kada se prije desetak godina susreo sa bošnjačkim izdavaštvom u Hrvatskoj, ukazujući pritom na činjenicu da odnos margine i centra pomjeren, to jest da granice između matice i dijaspore više ne postoje.

Begović je predstavio medijsku strategiju Bošnjačkog medijskog centra, u kojoj ključno mjesto zauzimaju digitalne platforme, portali i posebno videoprodukcija. “Bez vertikalnog videa i modernog formata nema vidljivosti. To je nužnost, a ne luksuz”, rekao je, najavivši nove projekte. Istaknuo je da ne voli najavljivati projekte, svjestan zavisti koja često ruši najavljene ideje.

Govoreći o timskom radu, Begović je naglasio da najbolji kadar nastaje kada se spoje profesionalnost i aktivizam, odnosno stručnost i ljubav prema onome što se radi. “Naša zadaća nije samo informisanje – već obrazovanje i očuvanje identiteta.”

Elvir Resić je iz diplomatskog iskustva u SAD-u podvukao da Bošnjaci u dijaspori preživljavaju kroz kulturu. “Identitet se ne čuva stjecanjem, titula, već stjecanjem znanja  kroz knjige, časopise, projekte koji nas povezuju s vlastitom duhovnošću, tradicijom i historijom.” Zato je, uostalom, i odlučio postati dio redakcije Bosne.

Nedim Hasić, govoreći o stanju u digitalnom prostoru, upozorio je na površnost i pasivnost bošnjačke publike: “Ne čita se tekst, već samo naslov. A onda se satima vodi rat u komentarima o onome što se nije ni pročitalo.” Za njega, to je signal duboke krize medijske pismenosti i razlog zašto se mora ulagati u kvalitetan sadržaj koji ima edukativnu dimenziju.

Panel je zaključen porukom da je bošnjački medijski i izdavački rad u Hrvatskoj i Sandžaku danas značajan aktivistički impuls kulturnim centrima u Sarajevu, te da samo sinergijom profesionalnosti, volje i vizije može opstati – i narod, i njegov identitet.