Ozbiljne su optužbe iznesene u javnost i sigurno neće proći bez reakcije. Tačno je da se neke navodne izložbe plaćene državnim novcem nisu nikada prikazale javnosti i o njima nismo ništa znali ni mi u Arhivu, pa ćemo potražiti pojašnjenja za to. Upitni su i sumnjivi i neki drugi projekti.

Nakon što su jučer mediji objavili podatke o fiktivnim ugovorima i izvlačenju novca iz Arhiva Bosne i Hercegovine u korist članova uže porodice direktorice Arhiva Danijele Mrda (SNSD), kao i brojne druge nezakonitosti u radu ove institucije pod direktorskom palicom Mrde, za komentar smo kontaktirali zamjenika direktorice Arhiva dr. Fuada Ohranovića.

Prema njegovim riječima, sve što je objavljeno u medijima biti će istraženo u skladu sa zakonskim i podzakonskim aktima državnog nivoa Bosne i Hercegovine.

“Ozbiljne su optužbe iznesene u javnost i sigurno neće proći bez reakcije. Tačno je da se neke navodne izložbe plaćene državnim novcem nisu nikada prikazale javnosti i o njima nismo ništa znali ni mi u Arhivu, pa ćemo potražiti pojašnjenja za to. Upitni su i sumnjivi i neki drugi projekti. Također je tačno i da mimo Agencije za državnu službu Bosne i Hercegovine koja je nadležna za državne službenike sa visokom stručnom spremom, u Arhivu nema prijema zaposlenika sa srednjom stručnom spremom i niže, bez odobrenja oba zamjenika direktora, odnosno zajedničke odluke cijelog rukovodstva Arhiva Bosne i Hercegovine, što se u ovom slučaju nije desilo. Također je tačno, a govorim u svoje ime, da se zapošljavanje na određeno vrijeme krilo od zamjenika direktora u uskom krugu zaposlenika. Sve ćemo sada istražiti”, kazao je Ohranović za Bosnu.

Dodao je da dalje ne može komentarisati ništa bez uvida u dokumente i ugovore koji su u nadležnosti direktora.

“Kao zamjenik direktora nemam nadležnost ni uvid nad finansijama i izvršenjem budžeta, to je u opisu posla direktora institucije. Ali imamo obavezu da vodimo brigu o provođenju zakona i propisa države Bosne i Hercegovine, vodeći se najboljim interesima institucija za koje smo zaduženi. Svjedoci smo da se Arhiv Bosne i Hercegovine prije nekoliko mjeseci zloupotrijebio za uske političko-nacionalne potrebe i mitologiziranje historije, o čemu sam obavijestio i Vijeće ministara Bosne i Hercegovine u februaru ove godine. Svima je jasno da je ovo kontinuitet djelovanja onih politika kojima država Bosna i Hercegovina treba samo i isključivo kao budžetski izvor i bankomat”, zaključio je dr. Ohranović.

Podsjetimo, Ured za reviziju je 2024. godine utvrdio da je Mrda potpisala dva nezakonita ugovora o radu sa Miroslavom Čolićem, iako to radno mjesto nije sistematizovano niti odobreno od Agencije za državnu službu. Čolić, vozač i lični pratilac direktorice, primao je i naknadu za prijevoz na relaciji udaljenoj 230 kilometara, što je uvećavalo troškove iako realna udaljenost iznosi znatno manje.

Fiktivni ugovori postali su pravilo, plaćane su izložbe koje nikada nisu održane, prijevodi dokumenata koji su već ranije urađeni, te popravke koje nisu ni započete. Ugovori su potpisivani i sa najbližim rođacima. Tako je direktorica za pripremu izložbe „Kultura Srba u Sarajevu“ angažovala zeta Miroslava Lalovića, a njegova naknada iznosila je 2.000 KM iako su posao već obavili uposlenici Arhiva.

Lalović je 2025. ponovo angažovan na izložbi „80 godina pobjede nad fašizmom“, i to u saradnji isključivo sa Ambasadom Rusije. Iako Lalović nije formalno uposlenik Arhiva BiH, odnosno riječ je o vanjskom saradniku, direktorica Mrda ga je ovlastila da obilazi regionalne arhive zbog pronalaska dokumenata, a u isto vrijeme da pripremi idejno rješnje za staklo i rasvjetu.

Još skandaloznija je “Izložba oslobođenja Sarajeva”, plaćeni su grafički katalozi i plakati, ali izložba nikada nije održana. Sličan obrazac ponavlja se i sa drugim ugovorima koji su potpisivani sa fizičkim licima umjesto putem javnih nabavki, čime je Arhiv BiH plaćao skuplje, uz dodatne poreze i doprinose.

Ugovori o djelu se sistematski zloupotrebljavaju, potpisuju se za poslove koji spadaju u redovne radne obaveze zaposlenih, bez javnih nabavki, često s osobama bliskim direktorici.

Dok arhivska građa zbog nedostatka prostora i opreme propada u hodnicima i kancelarijama, budžetski novac nestaje kroz fingirane projekte i privatne aranžmane. Revizija je jasno upozorila na zloupotrebe, ali Tužilaštvo BiH i nadležni organi šute.