Zapisnik, koji sadrži detalje sastanka između Öcalana i delegacije prokurdske Demokratske partije (Dem) održanog 21. aprila, bilježi Öcalanovu zabrinutost zbog moguće „gazifikacije“ regiona — termin koji koristi kako bi opisao izraelsku spremnost da napada susjedne zemlje kako bi ih destabilizirao i pocijepao.
Otkako je izbio najnoviji sukob između Izraela i Irana, Turska je pronašla neočekivanog saveznika: Abdullaha Öcalana, zatvorenog vođu Radničke partije Kurdistana (PKK).
Već mjesecima izvori iz Ankare tvrde da turska vlada pokušava doprijeti do PKK-a i drugih kurdskih partija kao dio strategije sprečavanja da ta oružana grupa postane posrednik ili sredstvo pritiska protiv Turske usljed regionalnog suparništva između Irana i Izraela.
Turska je dugo zabrinuta zbog pokušaja Irana da iskoristi PKK protiv Ankare, ali sve veći izraelski utjecaj u regionu i sve zategnutiji odnosi dodatno su pojačali strah da bi PKK mogao pronaći još jednog partnera na terenu.
Međutim, jedan procurjeli dokument sa sastanka koji je pregledao Middle East Eye pokazuje da je Öcalan, koji je gotovo 40 godina vodio oružanu borbu protiv Turske, snažno protiv bilo kakve potencijalne izraelske dominacije u regionu.
Zapisnik, koji sadrži detalje sastanka između Öcalana i delegacije prokurdske Demokratske partije (Dem) održanog 21. aprila, bilježi Öcalanovu zabrinutost zbog moguće „gazifikacije“ regiona — termin koji koristi kako bi opisao izraelsku spremnost da napada susjedne zemlje kako bi ih destabilizirao i pocijepao.
“Izrael ovo radi već 30 godina. Tri decenije nam u tajnosti obećava državu,” rekao je Öcalan tokom sastanka, prema dokumentu.
Dodao je da Izrael koristi medije kako bi podsticao Kurde na osnivanje nezavisne države.
“Ko god pridobije Kurde, steći će prevlast na Bliskom istoku,” kazao je. “Oni su to shvatili prije mene.”
Öcalanov antiizraelski stav je poznat, budući da je njegova grupa 1980-ih djelovala u libanskoj dolini Bekaa, sarađujući s lijevo orijentiranim palestinskim oslobodilačkim grupama. U dokumentu se Öcalan prikazuje kao lider koji može zaustaviti Izrael da postane hegemon na Bliskom istoku.
“Sve te Netanyahu-Trump posjete odnose se na to. To je strategija u pet faza. Prve tri — Gaza, Liban, Sirija — su završene. Ostaju još dvije: Iran i Turska,” rekao je.
“Cilj je da Izrael postane dominantna sila koja oblikuje strategiju Bliskog istoka.”
Öcalan je dodao da su Kurdi ključni dio te strategije i da je on jedina osoba koja može spriječiti da sirijski ogranak PKK-a, Sirijske demokratske snage (SDF), ili njihovo sjedište, padnu pod utjecaj Irana ili Izraela.
“Plan je u pokretu da se region od Sulejmanije do Afrina pretvori u novu Gazu,” navodi se u zapisu Öcalanovih riječi.
Također je opisao razmjenu poruka s tadašnjim izraelskim ministrom vanjskih poslova Yitzhakom Shamirom 1982. godine, kada je Öcalan bio stacioniran u Damasku pod zaštitom sirijskog predsjednika Hafeza al-Assada.
“Rekli su mi da napustim Damask, da će mi dati šta god poželim,” rekao je, prema dokumentu.
“Kazali su da sam velika prijetnja izraelskoj sigurnosti. Je li to bio ministar vanjskih poslova tada, Shamir — Yitzhak Shamir?, koji je 1982. godine pitao: ‘Šta hoćeš od nas? Zašto koristiš ovu omladinu protiv nas?'”
U 1990-ima, niz izraelskih vlada pružao je političku i vojnu podršku Turskoj, gradeći blisku alijansu sa sekularnim generalima. Međutim, pod vodstvom predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, odnosi su se pogoršali, a Ankara je povremeno optuživala Izrael da indirektno podržava PKK.
Odnosi su dosegli najnižu tačku tokom rata protiv Gaze, a zvanične izraelske izjave o „Kurdima“, naročito u vezi s grupama povezanim s PKK-om u Siriji, promijenile su ton.
U novembru je izraelski ministar vanjskih poslova Gideon Saar otvoreno pozvao na bliže odnose između Izraela i kurdskih zajednica, kazavši da bi njegova zemlja trebala pružiti ruku Kurdima i drugim regionalnim manjinama koje su „prirodni“ saveznici.
Öcalan je rekao da mu se izraelska obavještajna služba Mossad obratila i u Moskvi 1998. godine, dok je tražio utočište od turskih vlasti, ponudivši mu da ga sakriju čak i u Rusiji.
“To je strategija u pet faza. Prve tri — Gaza, Liban, Sirija — su završene. Ostaju još Iran i Turska,” ponovio je Öcalan.
“Izrael je već pripremio sve za to.”
Nakon Assadovog pada u decembru, izraelski javni servis Kann izvijestio je o nekoliko susreta između Izraela i Sirijskih demokratskih snaga (SDF), oružane grupe koju podržavaju SAD, a predvode je ogranci PKK-a.
Middle East Eye je u decembru izvijestio da Izrael planira podijeliti Siriju na četiri regije, uključujući one za Druze i Kurde, kako bi svog susjeda učinio slabim i podijeljenim. Plan je razbjesnio Tursku.
Öcalan je dodao da je izraelski rat u Gazi već završen, i da sada, prema njegovim tvrdnjama, Izrael pokušava uvući Kurde u potpuni sukob protiv Turske — “u taj proces gazifikacije,” kako ga je nazvao.
U februaru, Öcalan je pozvao na raspuštanje PKK-a. Rukovodstvo partije je, nakon kongresa u maju, izjavilo da će se raspustiti i okončati oružanu borbu.
Međutim, Ankara još uvijek nije vidjela dokaze da je PKK zaista započeo proces raspuštanja.
Öcalan, međutim, tvrdi da Turska ulazi u značajan proces demokratizacije kroz pregovore s kurdskim političkim pokretom.
“Strateška prednost se sada prebacuje na Tursku; samo bi dijete to moglo ne razumjeti,” rekao je.
“Trebamo li tu prednost predati Izraelu?”









