Prema narodnom predanju, riječ je o najstarijoj džamiji u južnoj Hercegovini. Podigao ju je Mujo Kotezlija neposredno nakon osmanskog osvajanja ovih prostora, koristeći sredstva prikupljena kroz poreze u ime sultana. Iza džamije, uz sam mihrabski zid, nalazi se mezar ograđen kamenim pločama s nišanom bez natpisa, u kojem je, prema kazivanjima, ukopan upravo Mujo Kotezlija – osnivač džamije i mekteba koji se nekada nalazio uz nju.

Danas će, s početkom u 11:30 sati, svečano biti otvorena obnovljena džamija Muje Kotezlije u Kotezima, naselju u južnoj Hercegovini koje je stoljećima bilo simbol suživota, vjerske raznolikosti i kulturnog pamćenja. Ova džamija, koja ubuduće nosi i ime Hafizova džamija, obnovljena je nakon punih 82 godine čekanja, a danas će ponovo otvoriti svoja vrata vjernicima i posjetiocima.

Obnova je počela u junu 2022. godine, nakon što je u Muftijstvu mostarskom potpisan ugovor između Medžlisa Islamske zajednice Trebinje i mostarske firme Građevinar “Fajić”. Tom prilikom, mostarski muftija Salem ef. Dedović naglasio je da je džamija u Kotezima kroz svoju historiju bila i simbol suživota, budući da su ovo mjesto zajednički naseljavali pripadnici tri vjerske zajednice – muslimani, pravoslavci i katolici – koji su decenijama živjeli u međusobnom poštovanju i dobrosusjedskim odnosima. Preostale bogomolje u selu, crkve, već su ranije obnovljene.

Iako je džamija uništena još 1942. godine, od 1950. nalazi se pod zaštitom države, a posebno je značajna jer je jedina sačuvana s originalnom kamenom valjkastom munarom. Slične su nekada imale džamije u Donjem Čičevu i Staroj džamiji u Dobrunu, ali su brojne kasnije prepravljane.

Prema narodnom predanju, riječ je o najstarijoj džamiji u južnoj Hercegovini. Podigao ju je Mujo Kotezlija neposredno nakon osmanskog osvajanja ovih prostora, koristeći sredstva prikupljena kroz poreze u ime sultana. Iza džamije, uz sam mihrabski zid, nalazi se mezar ograđen kamenim pločama s nišanom bez natpisa, u kojem je, prema kazivanjima, ukopan upravo Mujo Kotezlija – osnivač džamije i mekteba koji se nekada nalazio uz nju.

Kotezi su u doba Osmanlija imali najjači vakuf u Ljubinjskom kotaru – sa dvije čatrnje iz kojih se ljeti prodavala voda i dva-tri harema. U vrijeme kadiluka, bili su sastavni dio Trebinjskog i Ljubinjskog kadiluka. Dokumenti svjedoče o stanovnicima ovog sela još iz 1665. godine, poput majstora Jusufa i papudžije Duraka. U 1766. tu se bilježe imena poput Ismaila Šeraka i njegovog bratića Ahmeda, a 1880. godine u Kotezima živi 12 muslimanskih porodica – broj koji se održao do pred Drugi svjetski rat.

Za vrijeme Osmanskog perioda u Kotezima su, osim džamije, izgrađeni mekteb, dvije čatrnje, tri kule, više čardaka i stambenih zgrada – od čega se, nažalost, danas malo šta očuvalo. Džamija Muje Kotezlije bila je centralno vjersko mjesto za sela Miljanovići, Mišljen, Obzir, Oraje, Ravno i Vojeviće. Narodna predanja govore da bi se petkom i za Bajram na molitvi okupljalo po šezdeset konjanika.

Džamija je teško stradala u ustanku 1875–1878, kada joj je srušen krov, a potpuno je uništena 1942. kada je devastirana i mektepska zgrada. Imamsku dužnost u ovom vjerskom objektu od 1912. do 1942. godine vršili su Mehmed ef. Merzić, Ali ef. Zlomužica, Husein ef. Miljanović, te imami Mahmutović i Salihović.

Alija Nametak je 1940. godine, prateći tadašnjeg reisa Fehima ef. Spahu, obišao i Koteze. U putopisu bilježi: „Dalje na putu u Trebinje pri samom ulasku u Popovo Polje u selu Kotezi, stara džamija. Narodna tradicija veli da je najstarija u južnoj Hercegovini… Taj kraj je bio gusto naseljen muslimanima do pred samu okupaciju… Sada u Kotezima ima svega jedan muslimanski dom, a u čitavu džematu, s radiusom oko 20 km, 60 muslimanskih domova.”

U tekstu objavljenom u Napretkovom kalendaru 1944. godine navodi se da je bosanski kralj Ostoja 1399. godine prodao Dubrovčanima dio Primorja, uključujući i Koteze. Spominju se i sela poput Kurila, Zatona, Orašca, Slanog, pa čak i Mravinca i Podimoča. Nakon toga započinje proces preobraćenja pripadnika bosanske crkve u katoličanstvo, koji je doveo do velikih promjena u vjerskoj strukturi stanovništva.

Kotezi su danas selo u kojem još odzvanjaju glasovi prošlosti. Do Agresije na Bosnu i Hercegovinu ovo selo je imalo mještane svih triju vjera – Bošnjake, Srbe i Hrvate. Danas je, uglavnom, prazno, u njega s vremena na vrijeme svraćaju samo potomci, iz drugih krajeva Evrope, često obilazeći i džamiju i crkvu. Zemljište na kojem se nalazi crkva uvakufila je Munta Hodžić, a vakufsko povjerenstvo dalo je dozvolu za gradnju