U sjedištu Nacionalne koordinacije Bošnjaka u Republici Hrvatskoj u Zagrebu, u srijedu trećeg prosinca, održana je promocija antologije „Novi milenij — bošnjačka poezija 2000–2025“ te predstavljanja edicije „Behar“ kao dio izdavačkog programa Koordinacije. Antologija, čiji je autor književnik Almir Zalihić, a glavni urednik Filip Mursel Begović, okuplja više od devedeset autora i predstavlja najambiciozniji pregled savremenog bošnjačkog pjesništva nastalog u posljednjih dvadeset i pet godina.
Promocija je vođena u formi književnog razgovora za BosnaCast, s idejom da se kulturni događaj pretvori u dostupni arhiv, što je jedna od temeljnih misija Bošnjačkog medijskog centra.
Posebnu snagu večeri dala su dva pjesnička čitanja autora uvrštenih u antologiju, Ibrahima Kajana i Ervina Jahića, čiji su nastupi podsjetili na širok raspon poetika koje ova knjiga obuhvata: od duhovne lirike i mediteranske elegije do urbanih rukopisa i kritičkog moderniteta.
ZALIHIĆ: „PJESNICI SU PROBUĐENA SAVJEST SVIJETA“
Govoreći o kulturnom i društvenom kontekstu koji je doveo do potrebe za ovakvom knjigom, predsjednik Bošnjačkog društva pisaca književnik Almir Zalihić je naglasio da savremeni bošnjački pjesnici nose moralnu i duhovnu vertikalu jednog vremena koje je izgubilo kriterije.
Kako kaže: „Pjesnici su probuđena svijest građanskog i intelektualnog svijeta. Mada ne mogu promijeniti taj svijet, oni su savjest čovječanstva i, ako su angažirani, kritični i beskompromisni, govore važnije stvari od političara.“
Na promociji je upravo ta rečenica bila središte diskusije: ako pjesnici govore najvažnije stvari, zašto njihove glasove zajednica često prešućuje? Antologija „Novi milenij“ nastoji ponuditi jedan od odgovora vraćanjem vidljivosti onoj književnosti koja nikada nije bila marginalna po kvaliteti, nego samo po statusu.
ANTOLOGIJA KAO MAPA RASPRŠENOG KNJIŽEVNOG PROSTORA
Publika je upoznata i s ključnim kriterijima kojima se autor vodio pri selekciji: estetska vrijednost, prepoznatljivost glasa, konzistentnost poetike te policentričnost, susret Bosne, Sandžaka, Hrvatske i dijaspore u jednoj knjizi.
Zalihić pojašnjava:„Različitost autora, generacija i poetika pokazuje beskrajni mikrokosmos riječi, misli i emocija. Bez njihove metafizičke odbrane protiv nove apokalipse nije moguće preživjeti ovo posthumanističko doba.“
U razgovoru je otvoreno pitanje fragmentacije bošnjačkog kulturnog prostora, erozije časopisa i kritike, institucionalnog vakuuma te potrebe za novim antologijskim, proznim i esejističkim projektima koji bi pratili ovu knjigu kao početni temelj. Zalihić je zahvalio i izvršnom uredniku Mahiru Sokoliji koji je umnogočemu pomogao da antologija dobije respektabilnu završnu formu.
BEGOVIĆ: „PRUŽAMO OTPOR ZABORAVU i NEBRIZI“
U uvodnoj naraciji, zabilježenoj i za podcast, urednik i voditelj Bošnjačkog medijskog centra Filip Mursel Begović podsjetio je da je bošnjačka književnost preživjela i ratove i prešućivanja, ali teško podnosi sistemsku nebrigu.
U okviru promocije predstavljena su i recentna izdanja edicije „Behar“, s osvrtom na razloge zbog kojih je Nacionalna koordinacija Bošnjaka u Republici Hrvatskoj u protekloj godini pojačala svoj izdavački program. Istaknuto je da bošnjačka manjina u Hrvatskoj, nekada prepoznatljiva po snažnoj izdavačkoj i informativnoj djelatnosti, posljednjih godina nije imala stabilnu infrastrukturu ni kontinuitet vlastitih kulturnih platformi. Upravo iz tog razloga pokrenut je intenzivan ciklus novih knjiga, kako bi se obnovila vidljivost, samopouzdanje i intelektualna produkcija zajednice.
Samo u posljednjih godinu dana unutar u ediciji Behar, Biser i Ljiljan objavljeno je petnaestak naslova, čime je stvoren novi temelj kulturnog prisustva Bošnjaka u Hrvatskoj. Paralelno s tim, časopis „Bosna“ i njegov informativni podlistak ponovo su uspostavili dinamiku i profesionalni standard koji je nekada obilježavao bošnjačko novinstvo i kulturni život.
Naglašeno je da izdavaštvo, časopisna produkcija i digitalni mediji Nacionalne koordinacije danas predstavljaju ključni element te kulturne infrastrukture.
U sklopu predstavljanja izdanja podsjetilo se i na niz antologijskih pothvata koji su prethodili Novom mileniju te na važnost kontinuiteta u sabiranju bošnjačke književnosti. U Zagrebu su prethodno objavljene dvije antologije poezije: Kad zora razrjeđuje strah, izbor mlađe bošnjačke poezije, te Zašto tone Venecija, antologija savremenog bošnjačkog pjesništva.
Zajedno s Novim milenijem, ove tri knjige predstavljaju jedina sistemska sabiranja bošnjačke poezije u posljednjih dvadeset godina, što dodatno naglašava važnost današnje promocije i izdavačke politike Koordinacije.
Ovim se kontinuiranim naporima Nacionalna koordinacija Bošnjaka u Republici Hrvatskoj profilira kao institucija koja aktivno čuva i razvija bošnjačku književnu baštinu, istovremeno otvarajući prostor novim autorima, novim generacijama i novim poetikama.
Antologija „Novi milenij“ predstavlja vrhunac ovogodišnjeg programa, kao i primjer modela u kojem jedna manjinska institucija preuzima odgovornost za cjeloviti književni korpus.
Zalihić je posebno istaknuo značaj činjenice da projekt dolazi iz Zagreba:
„Ulaganje u knjige koje su nedostajale u našem književnom životu pun je pogodak. To je dokaz da se uz pravilan pristup mogu postići veliki rezultati u kratkom periodu.“
Promocija „Novog milenija“ u Zagrebu afirmirala je tri važne činjenice: bošnjačka poezija novog doba ima snagu, širinu i kontinuitet, policentrični kulturni prostor može se objediniti kada postoji institucionalni okvir, a antologija je dokument jednog vremena i ključ za buduću književnu obnovu.
Promocija Novog milenija se nastavlja danas u Rijeci.
Projektna aktivnost je financirana sredstvima iz Državnog proračuna Republike Hrvatske putem Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina.
