Sve je krenulo nizbrdo još prošle godine kada je Elektroprivreda BiH ostvarila rekordan gubitak od 327 miliona maraka. Godinu ranije, 2022, kompanija je imala profit od približno šest miliona maraka, a prošle 2024. godine, iako još nije objavljen zvanični podatak, gubitak je planiran u iznosu od 21 milion maraka, mada je realno da bude znatno veći jer je samo u prvih šest mjeseci prošle godine gubitak bio približno 20 miliona maraka.

Prema zvaničnim podacima Uprave za indirektno oporezivanje, Bosna i Hercegovina je u prvom mjesecu ove godine izvezla struje u vrijednosti od 74,9 miliona KM, a u istom periodu u Bosnu i Hercegovinu uvezeno je struje u vrijednosti od 81,4 miliona KM.

Ovi podaci su zabrinjavajući zato što Bosna i Hercegovina slovi za izvoznika električne energije, o čemu svjedoče podaci iz ranijih godina iz kojih se vidi da je izvoz struje višestruko nadmašivao uvoz i da je vrijednost uvezene struje bila po nekoliko puta niža od vrijednost izvezene struje.

Sve je krenulo nizbrdo još prošle godine kada je Elektroprivreda BiH ostvarila rekordan gubitak od 327 miliona maraka. Godinu ranije, 2022, kompanija je imala profit od približno šest miliona maraka, a prošle 2024. godine, iako još nije objavljen zvanični podatak, gubitak je planiran u iznosu od 21 milion maraka, mada je realno da bude znatno veći jer je samo u prvih šest mjeseci prošle godine gubitak bio približno 20 miliona maraka.

Negativno poslovanje uzrokovano je prvenstveno kontinuiranim smanjenjem isporuka uglja iz rudnika Koncerna Elektroprivrede BiH od 2020. do 2022. godine, koje je nastavljeno i u prošloj godini, povećanjem cijene uglja i troškova njegovog prijevoza, smanjenjem proizvodnje električne energije i bilansnih viškova kojima su, plasiranjem na tržištu, nadoknađivane razlike u odnosu proizvodna-prodajna cijena za javno snabdijevanje, naveli su ranije iz Elektroprivrede BiH.

Zatvaranje rudnika

Bilo je za očekivati da će Elektroprivreda BiH učiniti jedinu logičnu stvar u takvoj situaciji – učiniti sve da rudnici budu stabilni i da iskopaju više uglja. Najjeftiniji ugalj za Elektroprivredu je onaj iz vlastitih rudnika. Međutim, Elektroprivreda BiH, odnosno Vlada Federacije BiH, u 2024. godini je zatvorila Rudnik mrkog uglja Zenica, koji je prošlu 2023. godinu  završio s gubitkom većim od 31 milion KM i ogromnim dugovima po osnovu poreza i doprinosa. Uprava Koncerna Elektroprivrede BiH i federalna Vlada pronašle su sasvim jednostavan način da riješe dugogodišnji problem zeničkih rudara koji su svako malo svoje pošteno zarađene plate tražili ispred zgrade Vlade Federacije BiH – izbrisali su ih jednim potezom gumice. Rudnik je prestao raditi, a u rudničkim oknima ostat će zatrpani problemi. Rudari će konačno izgubiti jedini adut koji su imali – mogli su prekinuti rad i štrajkovati dok ne dobiju plate, a sad više ne mogu ni to, jer svejedno ne rade. U dvije jame RMU Zenica – Raspotočje i Stara jama bilo je zaposleno 611 radnika.

Dok zatvara vlastite rudnike, koji “ne mogu da iskopaju dovoljno uglja“ po povoljnoj cijeni, dotle Elektroprivreda BiH ugalj za potrebe termoelektrana Kakanj i Tuzla kupuje od privatnih rudnika po tržišnoj cijeni – EFT Rudnik i Termoelektrana Stanari, Lager Posušje i RMU Banovići. Ugovori za nabavku uglja od privatnih rudnika veći su od 100 miliona maraka godišnje.

Istina, i ranije je Elektroprivreda BiH kupovala ugalj od privatnih rudnika, ali je struju izvozila i prodavala vani pa je ostavrila veće prihode i time pokrivala povećanje proizvodnih cijena. Međutim, prošle godine Elektroprivreda nije imala šta izvoziti, pa je izvoz električne energije iz Federacije BiH pao za čak 60 posto. Danas prvi put u poslijeratnoj historiji imamo veći uvoz nego izvoz struje.

Potrošači će sve platiti

Prošle godine u Bosnu i Hercegovinu uvezena je električna energija u vrijednosti od 312,6 miliona KM, dok je vrijednost izvezene struje 669,7 miliona KM. Godinu ranije u Bosni i Hercegovinu je uvezena struja u vrijednosti od 215,8 miliona, dok je vrijednost izvezene struje bila čak 1,055 milijardi KM.

Trend je jasan, strašan pad izvoza i početak ovisnosti o uvozu struje. Ako tome još dodamo i činjenicu da su obje termoelektrane Kakanj i Tuzla zrele za remont, odnosno da je neophodna izgradnja novih kapaciteta, za očekivati je da će i njihova proizvodnja biti znatno manja. Podsjetimo, za početak ove godine planirano je isključivanje po jednog bloka obje termoelektrane radi remonta, kako bi im se produžio radni vijek. Nije moglo doći u težem trenutku za Elektroprivredu BiH. Jedino na što se Elektroprivreda BiH može osloniti jesu hidroelektrane, pod uslovom da im nebo bude naklonjeno, da kiša pada obilno i često. Vjerovatno će uvesti novu poslovnu strategiju – sedmična kišna dova – da se osiguraju.

U Elektroprivredi BiH su za manje od godinu mandata “trojkine“ uprave sa Sanelom Buljubašićem na čelu uspjeli napraviti idealnu kombinaciju za potpuni krah: zatvoriti svoje rudnike, ugalj kupovati od privatnika, manje struje proizvoditi, više uvoziti, manje zarađivati i biti u minusu. Jedini način da se koliko-toliko izvuče iz ove teške situacije jeste povećanje cijene struje za domaćinstva i privredu, što se i desilo prošle godine, a kako je krenulo, teško da će to biti posljednje poskupljenje.

Što se tiče Elektroprivrede RS-a, i ona je u sličnom stanju raspadanja kao i Elektroprivreda BiH, ako nije i u gorem, posebno ako se uzmu u obzir svi sudski sporovi koje je izgubila i zbog kojih plaća milione maraka odšete, te zbog kojih mora dobar dio proizvedene struje ustupiti povjeriocima. A uz to i Termoelektrana Ugljevik više ne radi nego što radi. A tu su i rezultati “poštenih” poslova dodijeljenih tajkunima na sumnjiv način.