Specijalna zbirka je među najznačajnijim  fondovima Nacionalne i univerzitetske biblioteke, a obuhvata mnoge stare rukopise i dokumente neprocjenjive vrijednosti, velikim je dijelom u potpunosti uništena u protekloj agresiji na BiH nakon što je paljenjem Vijećnice u kojoj je NUB bio smješten pisano kulturno blago nestalo u nepovrat.

U Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci Bosne i Hercegovine (NUBBiH) svečano je obilježen završetak projekta digitalizacije vrijedne Rukopisne zbirke. Realiziran je u saradnji s HILL muzejom, i bibliotekom (Hill Museum and Manuscript Library – HMML), koji djeluje pri opatiji i univerzitetu Saint John’s u Collegevilleu, Minnesota, SAD.

Taj značajan projekt trajao je jedanaest mjeseci, od marta 2024. do januara 2025. godine, a rezultirao je digitalizacijom približno 1500 naslova. Poslove digitalizacije izvodili su tehničari angažirani od HMML-a, koristeći dvije specijalizirane digitalizacijske jedinice koje je biblioteka ustupila za potrebe tog projekta.

Posebno priznanje i zahvalnost zaslužuje gesta HMML-a, koji je odlučio pokloniti jednu od digitalizacijskih jedinica Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci BiH kao znak uspješne saradnje i nastavka prijateljskih odnosa. Donacija je zvanično uručena u Odjeljenju Specijalnih zbirki, a opremu je predao Walid Nabih Mourad, regionalni direktor HMML-a za Bliski istok, Afriku i južnu Aziju, ujedno i voditelj projekta.

Specijalna zbirka je među najznačajnijim  fondovima Nacionalne i univerzitetske biblioteke, a obuhvata mnoge stare rukopise i dokumente neprocjenjive vrijednosti, velikim je dijelom u potpunosti uništena u protekloj agresiji na BiH nakon što je paljenjem Vijećnice u kojoj je NUB bio smješten pisano kulturno blago nestalo u nepovrat.

Čini je pet podzbirki –  Zbirka starih i rijetkih knjiga, Zbirka i arhiva rukopisa, Kartografska zbirka, Grafička zbirka i Muzička zbirka. Zbirka starih i rijetkih knjiga te Zbirka i arhiva rukopisa na vrijeme spašene iz požara 1992. godine, no na žalost Muzička zbirka je potpuno uništena dok su Kartografska i Grafička zbirka pretrpjele velike gubitke.

Nakon što je Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH smještena u prostorije bivše kasarne “Maršal Tito” prva poslijeratna revizija specijalnih zbirki urađena je 1999. godine.

Revizija je pokazala da je od više od 200.000 specijalnih bibliotečkih jedinica, bez Zbirke doktorskih disertacija koje su prije rata bile u sastavu Specijalnih zbirki, sačuvano njih samo 19.700.

Ovdašnjim je krajevima sve do kraja 19. stoljeća dominirao rukopis i rukopisna knjiga. Rukopisna zbirka sadrži oko hiljadu kodeksa pisanih uglavnom na orijentalnim jezicima te nešto manji broj na latinskom, grčkom, i jezicima naših naroda. Pored arapskog pisma zastupljena je latinica, starocrkvena ćirilica, bosančica i arebica.

Bogata rukopisna zbirka orijentalnih dokumenata pisana na arapskom, turskom i perzijskom jeziku  broji oko 1.340 naslova. Djela su uglavnom iz oblasti islamistike (islamskog prava), književnosti i nauke o orijentalnim jezicima.

Iz zbirke se izdvaja Kur’an iz 1755./56. godine kojeg je prepisao Husejn Bosnavi. Izuzetne je umjetničke i kaligrafske vrijednosti. Kur’an je ispisan veoma lijepim kaligrafskim pismom, sa nazivima poglavlja na zlatnoj podlozi i rozetama u obliku cvjetova različitih boja. Faksimil ovog rukopisa u izdanju Orijentalnog instituta u Sarajevu štampan je 1977. godine. Izdanje je popraćeno prijevodom Besima Korkuta i umjetničkim detaljima Mersada Berbera.

Najstarije djelo je zbirka dova i predaja koju je sabrao i na perzijski jezik preveo Abu Bekr b. Muhammad b. Husan as-Saylani, a prepisano je 1335. godine, od nepoznatog prepisivača.

Rukopis koji se ističe i izdvaja po umjetničkoj i kaligrafskoj ljepoti jeste i DALĀ’IL AL-H̱AYRĀT, zbirka salavata, prepisan 1823. godine u Sofiji. Taj rukopis je na veliko insistiranje uprave muzeja House of European History u Briselu, bio izložen u stalnoj postavci u prvih šest mjeseci njegovog djelovanja.

Arhivsku zbirku čini nekoliko tematskih cjelina kao što su arhiv Mehmed-bega Kapetanovića Ljubušaka, dr. Jovana Kršića, kulturno-prosvjetnih društava “Napredak” i “Prosvjeta”. Tu je i oko 300 dokumenata pisanih bosanskom ćirilicom (bosančica) Poljičke republike, nastalih u periodu od 16. do 19. stoljeća. Arhivska zbirka je bogata kulturno-historijskom građom koja još uvijek nije kataloški obrađena.

Kartografska zbirka NUB-a BiH većim je dijelom uništena tokom spaljivanja Vijećnice, no ipak je sačuvano nekoliko izuzetnih primjeraka. U Zbirci posebnu pažnju poklanjaju nacionalnom fondu – kartama na kojima je prikazana Bosna i Hercegovina. Zbirka trenutno broji oko 6.000 jedinica, a najvrednije su karte koje datiraju iz 16.,17., i 18. stoljeća, a na kojima je prikazana Bosna i Hercegovina.

Najstarija karta koju posjeduje NUBBiH jeste “Sclavoniae, Croatiae, Carniae, Istriae, Bosniae finitimarumque regionum nova descriptio” njemačkog kartografa Augustina Hirschvogela, koja je nastala u Nürnbergu 1565. godine. Na karti je prikazana Bosna i sjeverni dio Hercegovine. Među starim i vrijednim kartama nalazi se i Mercatorova karta “Sclavonia, Croatia, Bosnia cum Dalmatiae parte” izdata 1590. godine, na kojoj je prikazana cijela Bosna i Hercegovina sa oko stotinu naselja – navela je Smajić.

Jedna od velikih vrijednosti fonda Kartografske zbirke je i Orteliusov atlas “Theatrum Orbis Terrarum” (Teatar svijeta) koji se smatra pretečom modernog atlasa, štampan 1592. godine u štampariji Plantiniana u Antwerpenu. Nakon  njegovog izdavanja, riječ atlas postaje opća oznaka za kartografski prikaz površine zemlje.

Kada je riječ o Grafičkoj zbirci, ona obuhvata umjetničke slike, reprodukcije, plakate, crteže, razglednice, kataloge umjetničkih izložbi i drugi grafički materijal. U Vijećnici su sa svom bibliotečkom građom izgorjeli  katalozi i inventarne knjige, koje bi poslužile za rekonstrukciju nekadašnjih kolekcija. Smajić podvlači da nemaju pouzdane podatke šta se tačno nalazilo u Grafičkoj zbirci, no ona također ima vrijednih djela.

Tako se mogu izdvojiti portret Mehmed-bega Kapetanovića Ljubušaka iz austrougarskog perioda (dimenzije: 85 x 138 cm), portret Adeline Pauline Irby iz austrougarskog perioda (dimenzije: 85 x 138 cm), slika u ulju Romana Petrovića (dimenzije: 183 x 220 cm ) te 46 reprodukcija Petrovićevih crteža gradova BiH i portreta.

Zbirka starih i rijetkih knjiga sadrži štampana djela iz 17. i 18. stoljeća kada su bosanski franjevci štampali knjige van BiH, a među prvima je bio Matija Divković koji svoje knjige štampa u Veneciji na bosanskom jeziku (bosančicom).

Kada se najprije u Sarajevu, a potom u Mostaru ubrzano razvija štamparstvo i nastaju prve bosanskohercegovačke knjige, periodika te službene publikacije, za NUB sve publikacije tog doba imaju obilježje rariteta. Za bh. štampanu knjigu 19. stoljeće predstavlja doba njenog rađanja. Tako danas Biblioteka posjeduje publikacije štampane u Sopronovoj pečatnji, Vilajetskoj štampariji u Sarajevu, Tiskari Franje Miličevića u Mostaru, i drugima. U Vilajetskoj štampariji štampane su publikacije na svim pismima koja su se tada koristila na ovim prostorima.