Dok se Bliski istok suočava s eskalacijom nakon ubistva ajatolaha Alija Khameneija, španska vlada već priprema socijalnu zaštitnu mrežu sličnu onoj iz perioda pandemije. Sánchez upozorava da u ratovima gube najranjiviji, dok profitiraju isključivo proizvođači oružja. „Vlade ne služe da bi pogoršavale živote ljudi. Jedini koji pobjeđuju kada svijet prestane graditi bolnice da bi gradio projektile su oni isti kao i uvijek”, zaključio je, podsjećajući na opasnost od „pogrešnih proračuna” koji su istorijski vodili u globalne katastrofe
Pedro Sánchez oživio je pokret „Ne ratu”, isti onaj koji je 2003. godine mobilisao špansku ljevicu i nagovijestio pad Narodne partije (PP) nakon napada 11. marta. Dvadeset tri godine kasnije, španski premijer pozicionira Madrid kao glavnog antagonista Bijele kuće, čvrsto se protiveći ratnoj politici Donalda Trumpa i Benjamina Netanyahua.
„Pozicija Španije je jasna, bilo da je riječ o Ukrajini ili Gazi: ne kršenju međunarodnog prava koje nas sve štiti. Ne rješavanju konflikata bombama”, poručio je Sánchez u institucionalnom obraćanju iz palate La Moncloa. Aludirajući direktno na Irak i „trio sa Azora”, naglasio je da je tadašnja američka administracija gurnula svijet u nepravedan rat koji je donio terorizam, migracione krize i ekonomsku nestabilnost.
Sánchezovo obraćanje, održano bez prisustva novinara, bilo je pažljivo kalibriran odgovor na kritike opozicije koja ga pokušava svrstati uz režim u Teheranu. Premijer je bio decidan: „Niko nije na strani ajatolaha. Pitanje je da li stojimo na strani međunarodnog prava. Španski narod se protivio Saddamu Husseinu, ali to ga nije navelo da podrži nepravedan rat.”
Odbacujući Trumpove prijetnje trgovinskim blokadama zbog uskraćivanja korištenja vojnih baza Rota i Morón, Sánchez je poručio da „naivnost nije diplomatija, već vjerovanje da je nasilje rješenje”. Istakao je da Španija ostaje pouzdan partner u NATO-u i EU, ali da neće pristati na subordinaciju koja narušava njene ustavne vrijednosti.
Dok se Bliski istok suočava s eskalacijom nakon ubistva ajatolaha Alija Khameneija, španska vlada već priprema socijalnu zaštitnu mrežu sličnu onoj iz perioda pandemije. Sánchez upozorava da u ratovima gube najranjiviji, dok profitiraju isključivo proizvođači oružja. „Vlade ne služe da bi pogoršavale živote ljudi. Jedini koji pobjeđuju kada svijet prestane graditi bolnice da bi gradio projektile su oni isti kao i uvijek”, zaključio je, podsjećajući na opasnost od „pogrešnih proračuna” koji su istorijski vodili u globalne katastrofe.
Dok politička retorika zaoštrava odnose s Washingtonom, izvještaj Državnog sekretarijata za trgovinu podnesen Kongresu potvrđuje da je Španija praktično obustavila vojnu saradnju s Izraelom. Statistički podaci za 2024. i prvu polovinu 2025. godine pokazuju da je španska vlada odbila ukupno sedam dozvola za tranzit brodova s oružjem, uključujući poznate slučajeve plovila Maersk Denver i Marianne Danica. Rigorozna kontrola izvoza rezultirala je sa pedeset i sedam odbijenih licenci za vojnu opremu i robu dvostruke namjene, što čini više od polovine svih španskih odbijenica na globalnom nivou u protekloj godini.
Iako je u 2024. godini realizovan izvoz u vrijednosti od 1,45 miliona eura, radilo se isključivo o ugovorima potpisanim prije oktobra 2023. godine. Od trenutka kada je embargo podignut na nivo zakona, vrijednost novih licenci za Izrael svedena je na nulu. Svi preostali transferi zabilježeni u prvoj polovini 2025. godine odnosili su se isključivo na privremeno slanje opreme španskih oružanih snaga radi neophodnog servisiranja i održavanja strateških sistema.
Nasuprot embargu Izraelu, vojna pomoć Ukrajini dostigla je 110,3 miliona eura u periodu od januara 2024. do juna 2025. godine. Fokus je na artiljerijskoj municiji (30.000 granata kalibra 155 mm) i donacijama tenkova Leopard 2A4 i raketnih sistema Hawk i Mistral.
Istovremeno, španska namjenska industrija bilježi rekordne ugovorene poslove od 19,7 milijardi eura u prvoj polovini 2025. godine. Među novim klijentima pojavljuju se režimi u Ekvatorijalnoj Gvineji (73 miliona eura) i Eritreji (1,6 miliona eura), što je izazvalo kritike nevladinih organizacija poput Amnesty Internationala, koje upozoravaju na rizik od zloupotrebe španske opreme u zonama konflikta poput Sudana i Konga.
